akademski rad

Afera Beroš-Petrač privukla pažnju znanstvenika: 'Slučaj ima visoku razinu dramatičnosti'

25.01.2025 u 09:34

Bionic
Reading

Afera Beroš-Petrač, odnosno sukob nadležnosti između USKOK-a i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) nije privukao pozornost samo europskih pravosudnih tijela, već i znanstvenika koji proučavaju europsko pravo

Na temelju afere Beroš-Petrač, odnosno svega što se dosad dogodilo, dvojica znanstvenika sa Instituta za javno pravo Sveučilišta u Bonnu napisala su akademski rad po nazivom 'Sukob tužitelja'.

'Osim ako je riječ o malo vjerojatnoj slučajnosti, trebalo bi se zapitati zašto je domaće tužiteljstvo u najmanju ruku potuklo EPPO u posljednjem trenutku', stoji u radu Sinana Kurta i Tima Huyenga, koji se pitaju kako je USKOK prvi dovršio akciju uhićenja.

Skeptični su i zbog činjenice da su oba pravosudna tijela osumnjičila uhićene u toj akciji za različita kaznena djela. Podsjećaju da je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić oduzeo slučaj EPPO-u, jer mu to dozvoljava hrvatsko zakonodavstvo, koje je, pak, ocijenili su, neusklađeno s europskim pravom, jer ne nudi mogućnost da sud preispituje njegovu odluku. Uz to, nije uspostavljen niti mehanizam po kojem bi o nadležnosti u slučajevima u Hrvatskoj odlučivao Sud EU.

'Mi se trudimo obraditi ono što je dostupno kroz službene kanale, iako je jasno da je u Njemačkoj javna pozornost prema problemima vladavine prava vrlo neujednačena. Primjeri Poljske i Mađarske već godinama dominiraju u feljtonima i seminarskim radovima studenata političkih znanosti. Trenutno Malta privlači nešto pažnje zbog slučaja ‘zlatnih putovnica’, dok se o Hrvatskoj rijetko govori. To, s druge strane, predstavlja priliku.

Ovaj slučaj je sam po sebi ima visoku razinu dramatičnosti. Korupcija u zdravstvenom sektoru izaziva reakcije čak i u društvima koja su navikla na korupcijske skandale poput hrvatskog. Ovaj slučaj se posebno ističe jer su žrtve jasno definirane, a počinitelji su svojim WhatsApp porukama doslovno dali lice zločinu. Svaki Hrvat koji je iskusio razočaranje u javnom zdravstvenom sustavu osjeća se pogođenim. Europska javnost bi trebala barem odati priznanje žrtvama ovog sustava kroz pažnju', komentirao je za N1 autor rada, Tim Huyeng, komentirajući zašto je njega i kolegu privukao baš slučaj iz Hrvatske.

Nije prvi sukob

Nije preskočio navesti kako se prvi sukob oko nadležnosti u Hrvatskoj dogodio u ožujku 2023. godine zbog malverzacija na Geodetskom fakultetu. Istaknuo je da su se slični slučajevi događali i u drugim europskim zemljama, poput Španjolske ili Italije. 

'Međutim, trenutni slučaj dosegnuo je višu razinu eskalacije, što otvara prostor za brojne spekulacije. Odluka EPPO-a da odmah pristupi korištenju Kondicionalnog mehanizma pokazuje ozbiljnost s kojom pristupaju ovom pitanju. Unatoč tome, osobno smatram da je malo vjerojatno da će se ovaj mehanizam doista primijeniti. Alternativno, Europska komisija mogla bi pokrenuti postupak zbog povrede prava temeljem članka 258. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU), no i ovdje odluka uvelike ovisi o političkoj procjeni i diskreciji. U slučaju nečinjenja Komisije, Europski parlament mogao bi pokrenuti tužbu zbog propusta djelovanja temeljem članka 265. UFEU-a. Članak 7, kao krajnja mjera, koji predviđa suspenziju prava članstva, u ovom trenutku gotovo je isključen', smatra Huyeng.

Uvjeren je da će sukob oko afere Beroš-Petrač biti uključen u godišnje Izvješće o vladavini prava koje vodi Europska komisija. Sve bi trebalo biti riješeno diplomacijom i dijalogom, odnosno procesima koji često nisu vidljivi javnosti zbog toga jer EU mora balansirati s korištenjem mjera. 

Različita percepcija

Posljedice su, naime, produbljivanje nepovjerenja građana prema EU ili jčanje političkih opcija koje žele delegitimirati EU. Poznato je da građani Hrvatske nemaju povjerenja u domaće pravosuđe, ali donekle imaju povjerenja u europske institucije. Upravo je percepcija javnosti o korupciji u Hrvatskoj i izvan nje poprilično različita. Zbog toga je Huyeng upravo o tome odlučio napisati i doktorski rad. 

'Moja disertacija dijelom nastoji biti most koji njemačkom govornom području približava situaciju u Hrvatskoj. Polazište mog rada je promišljanje da proces europeizacije primarno obuhvaća formalne procese, pri čemu se u pristupnim pregovorima najviše pažnje posvećuje prilagodbi zakonodavstva i institucija. Međutim, svaka društvena zajednica živi ne samo od formalnih pravila, već i od neformalnih institucija – navika, običaja, normi. Hrvatska je, kao najmlađa članica EU-a, dugo slovila za ‘uzornog učenika’ u pogledu formalnih kriterija, kako je to 2019. rekla Ursula von der Leyen. Međutim, percepcija Hrvata o vlastitom sustavu je potpuno drugačija.

Posebno me zainteresirala činjenica da mnogi Hrvati žive s dubokim uvjerenjem da je njihovo društvo korumpirano do srži. Kao Nijemca me zanimalo kako je živjeti u takvom okruženju. Što to znači za državnu kulturu ili njemački Staatskultur i kako se to reflektira kroz povijesne, teritorijalne, jezične i mentalitetske aspekte – pa čak i kroz humor. Planiram objaviti rezultate mog istraživanja ove godine', zaključio je Huyeng.