Abu Ibrahim al Kuraši

Predvodio je brutalne masakre, zvali su ga Profesor i Razarač: Tko je bio šef Islamske države kojeg su Amerikanci upravo likvidirali

04.02.2022 u 15:00

Bionic
Reading

Vođa Islamske države, jedne od najbrutalnijih svjetskih terorističkih skupina, poginuo je u napadu američkih specijalnih snaga na sjeveru Sirije u četvrtak detoniravši bombu koja ga je ubila s članovima obitelji. Abu Ibrahim al Hašimi al Kuraši vodio je skupinu od smrti njezina osnivača Abu Bakra al Bagdadija, također stradalog nakon što je detonirao eksploziv tijekom američke racije 2019.

Al Kuraši bio je tajanstvena i svirepa osoba koja je vodila terorističku skupinu Islamska država u vremenu u kojem se nalazila pod snažnim vojnim pritiskom SAD-a i savezničkih snaga.

Šef skupine Islamska država nosio je nadimak Razarač i predvodio je brutalne masakre nad narodom Jazida u Iraku, koje mnogi stručnjaci kvalificiraju kao genocid, kad je krvava kampanja Islamske države bila u najvećem zamahu, a prije nego što je preuzeo vodstvo nad skupinom.

Abu Ibrahim al Hašimi al Kuraši, također poznat kao Amir Mohamed Said Abd al Rahman al Mavla, preuzeo je džihadističku mrežu prije dvije godine, nakon što se osnivač Abu Bakr al Bagdadi raznio prilikom napada američkih specijalnih snaga u listopadu 2019. godine.

Al Bagdadi proglasio je 'islamski kalifat' iz džamije u iračkom gradu Mosulu nakon što su njegovi borci zauzeli grad, a zatim i goleme dijelove Iraka i Sirije 2014. godine. Nasuprot tome, Al Kuraši vodio je skupinu u vrijeme u kojem je bila pod intenzivnim vojnim pritiskom američkih, iračkih i drugih snaga nakon što je izgubila sav teritorij koji je kontrolirala. Međutim skupina nikad nije u potpunosti uništena te je u posljednje vrijeme ponovno počela izvoditi sve više operacija.

Smatran niskoprofiliranim, ali svirepim operativcem, Al Kuraši je do preuzimanja terorističke mreže uglavnom bio ispod radara iračkih i američkih obavještajnih službi. Kontrolu nad skupinom preuzeo je u vrijeme u kojem je IS bio oslabljen višegodišnjim napadima predvođenima SAD-om i gubitkom svog samoproglašenog 'kalifata' u Siriji i sjevernom Iraku. Američki State Department ucijenio mu je glavu na 10 milijuna dolara postavivši ga na svoju listu posebno traženih globalnih terorista.

Rođen u turkmenskoj obitelji

Rođen je u gradu Tal Afar na sjeveru Iraka, ne zna se točno kada, prema nekim izvorima 1976. godine, no to nije potvrđeno. Njegov uspon u redovima ekstremističke skupine bio je rijedak primjer za nekog nearapa, jer Al Kuraši je rođen u turkmenskoj obitelji. Većinu više hijerarhije Islamske države činili su irački Arapi koji potječu iz plemena Kurejšija proroka Muhameda. Prema nekim izvorima, njegovo arapsko ime, Al Kuraši, sugeriralo je da je on, poput Al Bagdadija, tvrdio da je porijeklom iz Muhamedova plemena Kurejšija, što je položaj koji nudi legitimitet u tim krugovima.

  • +15
Ubijen vođa Islamske države Izvor: EPA / Autor: YAHYA NEMAH

Kao student islamskih studija na sveučilištu u Mosulu, više se specijalizirao za vjersko vodstvo i islamsko pravo nego za sigurnost i vojnu doktrinu, ali je iskustvo stekao u vojsci i članstvom u oružanim skupinama.

Služio je u iračkoj vojsci pod Sadamom Huseinom, pokojnim diktatorom koji je svrgnut u američkoj invaziji na Irak 2003. godine. Nakon pada Huseina, kojeg su zarobile američke snage, Al Kuraši se pridružio Al Kaidi, navodi se na stranicama think-thanka Projekt za borbu protiv ekstremizma (CEP ).

Mnogi bivši irački vojnici digli su oružje protiv američkih vojnika nakon što je Washington završetkom invazije odlučio raspustiti iračku vojsku i staviti na crnu listu tisuće zapovjednika povezanih s Huseinovom strankom Baath. Posljedice te odluke osjećaju se i danas.

Kaljenje u zloglasnom zatvoru

Nakon što se pridružio pobuni američke snage su ga uhitile 2004. godine i zatočile u zloglasnom zatvoru Camp Bucca u južnom Iraku, u kojem se našao s Al Bagdadijem i mnoštvom drugih budućih važnih figura Islamske države. Kamp se smatra mjestom na kojem je stvorena buduća teroristička mreža Islamske države.

Nakon što su obojica oslobođena Al Kuraši je ostao blizak Al Bagdadiju. Preuzeo je uzde iračkog ogranka Al Kaide 2010. godine, a zatim je prebjegao da stvori Islamsku državu Iraka (ISI), kasnije Islamsku državu Iraka i Sirije (ISIS).

Al Kuraši je 2014. pomogao Bagdadiju da preuzme kontrolu nad sjevernim gradom Mosulom, navodi CEP.

Taj think-tank vjeruje da se Al Kuraši 'brzo etablirao među višim rangovima pobunjenika dobivši nadimak Profesor i Razarač'. Navodi se da je bio kreator brutalnih politika Islamske države koje su sablaznile svijet i odgovoran je za eliminaciju onih koji su se protivili Bagdadijevu vodstvu.

U četvrtak je američki predsjednik Joe Biden rekao da je globalna 'teroristička prijetnja' uklonjena kada se Al Kuraši raznio nakon što su američki specijalci napali njegovo sirijsko skrovište u 'nevjerojatno izazovnom' noćnom napadu helikopterima.

Michael Pregent, viši suradnik u Hudson institutu, rekao je za Al Jazeeru da smrt Al Kurašija predstavlja 'značajan udarac' za Islamsku državu, ali da će vjerojatno imati ograničen utjecaj na operacije u dužem roku.

'Oni su još uvijek živi, još uvijek su sposobni provoditi prekogranične operacije u Iraku i također su prisutni u Siriji', rekao je stručnjak te smatra da se Islamska država priprema za moguća ubojstva svojih vođa i ima u planovima one koji će preuzeti vlast u tom slučaju.

Stručnjaci navode da je Al Kuraši bio 'pravi operativni šef čija eliminacija može spriječiti ponovno oživljavanje džihadističke skupine, barem privremeno'.

Jačanje afganistanskog ogranka IS-a

Damien Ferre, direktor konzultantske kuće Jihad Analytics, rekao je za France24.com da će Al Kurašijevo naslijeđe biti jačanje afganistanskog ogranka IS-a, sve aktivnijeg otkako su Sjedinjene Države odlučile 2020. povući se iz zemlje.

Drugi istraživači također smatraju značajnim uspon ogranka IS-a oko jezera Čad u zapadnoj Africi, pri čemu je skupina uspjela privući borce iz redova nigerijske terorističke skupine Boko Haram.

Borci IS-a 20. siječnja pokrenuli su najveći napad od gubitka svog kalifata prije gotovo tri godine, napavši zatvor Gvajran u gradu Hasakah na sjeveroistoku Sirije, koji kontroliraju Kurdi, kako bi oslobodili kolege džihadiste, što je izazvalo bitke u kojima je poginulo više od 370 ljudi. Kurdi su kontrolu nad zatvorom uspjeli povratiti tek nakon šest dana bitke.