MALA ZEMLJA ZA VELIKI OTPAD

1500 tona otpada usred sela: Tvrtka ugašena, a mještani žive sa smradom, žoharima i čagljevima

16.08.2026 u 22:31

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Mještani Gornjeg Hrastovca kod Hrvatske Kostajnice godinama žive uz velike količine plastičnog otpada koje su ostale nakon propasti tvrtke koja ga je ondje dovozila. Inspekcija procjenjuje da se na lokaciji nalazi oko 1500 tona otpada, a stanovnici se žale na smrad, žohare i čagljeve te strahuju za zdravlje i okoliš

Slučaj ilegalnog i problematičnog odlaganja otpada ponovno je otvorio pitanje koliko takvih lokacija postoji diljem Hrvatske.

U Gornjem Hrastovcu, naselju u općini Majur, mještani godinama gledaju otpad koji je ostao iza tvrtke osnovane 2019. godine kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom od tadašnjih deset kuna, navodi u prilogu Nove TV novinar Goran Latković.

Od 2020. godine na lokaciju su počeli pristizati kamioni s otpadom. Već 2021. prihodi tvrtke narasli su na više od pola milijuna eura, dok je dobit iznosila gotovo 430.000 eura.

Iste godine, nakon prijave, inspektorat je zbog utvrđenih nepravilnosti zabranio poslovanje. Tvrtka je dvije godine poslije završila u stečaju, a 2024. izbrisana je. Otpad je ostao.

'Smrad, žohari, čagljevi...'

Stanovnici tvrde da posljedice osjećaju svakodnevno.

'Smrad koji dolazi od smeća, nekad je to bilo u zgradama, sad je to po vani razbacano. Raznorazne bubice, životinje, žohari, koji su najogavniji. Čagljevi u zadnje vrijeme tu imaju svoje jazbine', ispričala je mještanka Marina.

Radmila kaže da stanovnici imaju vrtove i životinje, a u blizini se nalazi i rijeka u kojoj su se nekada kupali. Danas, kaže, više ne odlaze na kupanje.

'Vidio sam svaki kamion'

Mještanin Niko živi neposredno preko puta odlagališta i tvrdi da je godinama gledao dolazak kamiona.

'Vidio sam doslovce svaki kamion. Tablice od zadarskih, sisačkih, čak ako nije bilo dva kamiona talijanskih tablica', rekao je.

Tvrdi da su stanovnici fotografirali kamione i obraćali se nadležnima.

'Imali smo slike, sve smo slikali i slali u zaštitu okoliša u Sisak. Dva puta odvjetničkim putem smo pisali da se to malo zaustavi i vidi što je i kako je, nikad nam nitko nije odgovorio', kaže.

Inspekcija procjenjuje: 1500 tona otpada

Posebnu zabrinutost izazvali su radovi na državnom zemljištu iza odlagališta. Mještani su se ponadali da će otpad konačno biti uklonjen kada su na lokaciju stigli bageri. Međutim, uklonjen je građevinski materijal s objekata urušenih u potresu, dok je otpad ostao.

Načelnica općine Majur Klementina Karanović kaže da inspekcija procjenjuje kako se ondje nalazi oko 1500 tona plastičnog otpada.

'Vrijeme uklanjanja ne znam. Nama je cilj da se to riješi što prije jer se planiramo prijaviti na neke natječaje jer je to poduzetnička zona', rekla je.

Općina, dodaje, nema novca kojim bi mogla sama financirati uklanjanje.

'Po zakonu je to dužna zbrinuti država. U kontaktu smo s Ministarstvom zaštite okoliša, bila sam osobno tamo na sastanku i rekli su mi da postoji postupak i da ide', poručila je Karanović.

Mještanima tako zasad preostaje čekanje, dok se oko njihovih kuća i dalje nalazi oko 1500 tona otpada koji je ostao iza ugašene tvrtke.