mitovi i legende

Znate li što doista radite u privatnom načinu pretraživanja i usporava li smartfon 'namjerno'?

  • Autor: Damir Rukavina
  • Zadnja izmjena 29.06.2022 07:12
  • Objavljeno 29.06.2022 u 07:12
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: SYSPEO / Sipa Press / Profimedia

Od slijepog vjerovanja u privatni način pretraživanja do mitova o baterijama, ovo su pogrešne informacije o tehnologiji koje se i danas smatraju istinitima

Internet je pun poluistina i lažnih informacija, dok svaka nova generacija tehnoloških proizvoda i usluga za sobom povlači nezdravu dozu krivih pretpostavki. Nasreću, velik broj tih priča vrlo je lako diskreditirati, no za neke treba malo više od čašice razgovora.

Također predlažemo da se ne osjećate naivcima ako je neko vaše uvjerenje neutemeljeno ili se zbog kojekakvog razloga zastarjelo i netočno. Tehnologija napreduje jako brzo i postoji šansa da vam je neko novo otkriće prozujilo ispod radara.

Privatni način rada jamči anonimnost na internetu

Osjećate li se sigurniji od budnog oka interneta svaki put kad ponosno kliknete na Chromeov privatni način pretraživanja? Popularna značajka više manje svakog modernog preglednika zbilja pomaže, ali ni u kojem slučaju ne predstavlja rješenje za stopostotnu privatnost i anonimnost.

Ovaj način rada briše kolačiće i podatke za praćenje nakon što zatvorite vaš prozor, no ne spriječava internetske stranice i pružatelje usluga od poznavanja onog što radite. Primjerice, vaš preglednik ostavlja jedinstven otisak prsta koji nema nikakve veze s podacima ili informacijama koje ostavljate na stranicama. Otisak prsta može se opisati kao DNA vašeg preglednika i da - stranice jako dobro znaju kako vas prepoznati - čak i ako se skrivate iza VPN-a.

Najbolja stvar koju možete napraviti je prebaciti se na preglednik koji je centriran oko privatnosti - Brave ili Tor. Vodite računa da se u oba slučaja ne radi o 'mainstream' preglenicima te da će u velikom broju slučajeva iskustvo surfanja zbog kojekakvih razloga biti sporije nego u, recimo, Chromeu ili Edgeu.

Baterije razvijaju 'pamćenje'

Nekad davno svi uređaji su koristli nikal-kadmijske baterije (NiCad) te su zbilja mogle zapamtiti neki kapacitet iznad kojeg se više nisu dale puniti. Odatle dolazi onaj 'moram isprazniti bateriju prije nego što ju napunim' mit - izbjegavao se memorijski efekt. Današnje litij-ionske baterije više nemaju taj problem.

Problem s litij-ionskim baterijama današnjice njihov je kapacitet i postupna degradacija. Nov telefon, recimo, može doseći 100 posto baterije u kraćem roku dok stariji za to vrijeme doseže samo 80 posto. Bez obzira na ovaj problem, punjenje baterije se sad broji u ciklusima, odnosno brojenjem koliko je puta korisnik potrošio ekvivalent cijele baterije. Čim baterija ima više ciklusa, to je ona bliža mirovini.

Premijski HDMI kabel ima bolju sliku od običnog

Kabeli, kao što ste vjerojatno i posvjedočili zadnji put kad ste zakoračili u dućan hardvera, variraju. Neki izgledaju robusnije, neki su ljepši, no najviše se razlikuju - po cijeni.

Istina je da je na kraju dana digitalni signal i dalje samo digitalni signal. Kabel od dva metra vrijedan dvadeset eura prenosit će sliku isto kao kabel od 1000 eura.

Ono što čini razliku od kabela do kabela su različiti HDMI standardi. HDMI 1.4 star je 10 godina i podržava sve do 4K videa. Ako želite napraviti skok na 8K, onda razmislite o HDMI 2.1 kabelu kojeg podržava većina TV modela, bili oni 8K ili ne. Ono što je najvažnije je brzina (Standard, High Speed, Premium High Speed i Ultra High speed). Prva tri mogu podržati 4K na 24 sličice u seknudi, dok premium i ultra premium služe za pikantnije stvarčice poput modernih konzola koje dosežu rad u većem broju sličica u sekundi.

Još jedna stvar vrijedna spomena je i duljina kabela. Žice, ako su duge, trebaju biti kvalitetnije ako želite da izbjegnu interferenciju. Drugim riječima, ako kupujete jako dug HDMI kabel, kupite onaj kvalitetniji ili kao velik broj ljudi - razmislite o streamingu putem Wi-Fija.

Apple namjerno usporava uređaje kako bi vas navukao da kupite nove

Ako ste se ikad zapitali zašto nakon izlaska novog iPhonea vaš stariji model uvijek na neki način izgleda kako da se malo usporio, vrlo je lako zaključiti da Apple to radi namjerno kako bi vas jadne navukao da kupite nov uređaj.

Zanimljiva strana priče je što je kompanija u jednom trenu čak to i priznala. Podsjetimo, fijasko pod imenom Batterygate otkrio je da Apple namjerno usporava procesore starijih iPhonea kako bi kompenzirao povećanu potrošnju struje. Ljudima se to objašnjenje nije nimalo svidjelo - odvukli su firmu na sud i natjerali ju da plati 113 milijuna dolara. Appleov izgovor je da su to napravili zbog nas - željeli su smanjiti broj rušenja sustava, a ne povećati prodaju. Svi drugi proizvođači mobitela, tim rečeno, vro često govore da namjerno ne smanjuju performanse uređaja s vremenom.

Ovo sve, doduše, ne pruža odgovor na pitanje kako je vaš telefon odjednom usporio. Odgovor na ovu dilemu više leži u nadogradnjama operativnog sustava i načina na koji on radi na najnovijem hardveru. Primjerice, ako tjerate iOs 15 na iPhoneu 8 koji je izašao u eri iOS-a 11 2017., sustav će raditi sporije zato jer čip nije izvorno napravljen za maksimalizaciju najnovijeg softvera.

Cloud se nalazi na nebu

Mnogi još i danas misle da se računalstvo na oblaku zbilja nalazi na većoj nadmorskoj visini - te da na njega može utjecati loša vremenska prognoza.

Kratak odgovor je - ne. 'Oblak' je zapravo metafora za internet koja svoje podrijetlo povlači iz onih dijagrama gdje je internet nacrtan kao oblačić.

Računarstvo na oblaku referira na masivne farme podataka poput Amazona, Microsofta i Googlea koji ga koriste za sve od dijeljenja podataka do razvijanja proizvoda. Gmail, Netflix, OneDrive i Amazon AWS su različiti oblici računarstva na oblaku, objašnjava PC Mag.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!