NOVA STUDIJA

Znanstvenici su otkrili koliko troše američki podatkovni centri - i brojke su zabrinjavajuće

17.11.2026 u 09:08

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Stručnjaci su u studiji koja obuhvaća samo jednu godinu izračunali ekstremnu potrošnju i zagađenje koje će s vremenom nastaviti rasti

Broj podatkovnih centara u SAD-u nastavlja rasti, a najnovija studija njihove potrošnje donosi detaljnu procjenu koja je u najmanju ruku zabrinjavajuća.

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Sustainability analizira 403 velika, takozvana hiperskalna podatkovna centra u SAD-u te procijenili njihovu potrošnju električne energije i povezane emisije ugljikova dioksida. Rezultati se odnose na razdoblje od svibnja 2024. do travnja 2025. godine te prema središnjem scenariju, tih 403 objekta potrošila su približno 82 teravatsata električne energije, što odgovara oko 1,8 posto ukupne američke potrošnje, dok je njihov rad povezan sa emisijom približno 25,7 milijuna metričkih tona CO₂.

Vodeći autor istraživanja Gianluca Guidi, postdoktorski istraživač koji se bavi potrošnjom resursa i utjecajem umjetne inteligencije na okoliš na Harvardovu fakultetu za javno zdravstvo, upozorava: 'Govorimo o samo 403 objekta koji u jednoj godini potroše približno 82 teravatsata električne energije - gotovo koliko i cijela američka savezna država srednje veličine, zajedno s kućanstvima, poslovnim sektorom i industrijom'.

Veliki podatkovni centri, golema potrošnja

Istraživači su projekt pokrenuli 2024. godine, potaknuti brzim širenjem generativne umjetne inteligencije. Željeli su utvrditi stvarnu potrošnju postojećih podatkovnih centara, umjesto da se oslanjaju isključivo na projekcije budućeg rasta. Za svaki od 403 analizirana objekta prikupili su podatke o lokaciji, veličini, osnovnim karakteristikama i potrošnji električne energije. Zatim su istražili koje elektrane opskrbljuju pojedine centre, koja goriva koriste i koliko ugljikova dioksida pritom emitiraju. Riječ je o stvarnim mjerenjima, uz jednu važnu pretpostavku: istraživači su pretpostavili da svaka elektrana koja opskrbljuje određeni podatkovni centar sudjeluje jednakim udjelom u njegovoj opskrbi električnom energijom. 

Procijenjena potrošnja u različitim scenarijima kretala se između 68 i 99 teravatsati godišnje. Emisije ugljikova dioksida procijenjene su na 21 do 31 milijun metričkih tona, ovisno o pretpostavljenom opterećenju objekata. Istraživače je posebno zabrinula ovisnost tih centara o fosilnim gorivima. Oko 54 posto električne energije povezane s njihovim radom proizvedeno je iz fosilnih izvora. Prirodni plin sudjelovao je s približno 38 posto, a ugljen s 15 posto.

Procijenjene ukupne emisije dva su do tri puta veće od ranijih procjena za podatkovne centre. Prema usporedbi koju navodi Gizmodo, riječ je o količini usporedivoj s ukupnim ugljičnim otiskom Danske. Guidi ističe da u prvom valu izgradnje podatkovnih centara prioritet nije bio pronalazak najčišćih izvora energije, nego što brže pokretanje objekata uz što jeftiniju i dostupniju opskrbu električnom energijom.

Nekoliko saveznih država troši više od polovice energije

Potrošnja električne energije nije ravnomjerno raspoređena diljem SAD-a. Četiri savezne države - Virginia, Oregon, Ohio i Iowa - odgovorne su za više od polovice potrošnje 403 analizirana podatkovna centra. Virginia prednjači po broju takvih objekata - prema podacima koje navodi Gizmodo, u toj je saveznoj državi do siječnja radilo više od 660 podatkovnih centara, a planirana je izgradnja još približno 600.

U sjevernoj Virginiji nalazi se i područje poznato kao 'data center alley', koje obuhvaća najveću koncentraciju podatkovnih centara na svijetu. Lokalni stanovnici pokrenuli su građanske inicijative protiv novih projekata, zabrinuti zbog opterećenja elektroenergetske mreže, mogućeg rasta računa za struju, štete za okoliš, kvalitete života i utjecaja na javno zdravlje.

Potrošnja energije nosi i zdravstvene rizike

Osim emisija koje pridonose klimatskim promjenama, proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva oslobađa i druge štetne tvari. Među njima su sitne lebdeće čestice, dušikovi oksidi i sumporov dioksid, čija je izloženost povezana s bolestima srca i pluća te prijevremenom smrću. Ljudi koji žive u blizini elektrana ili niz vjetar od njih mogu snositi zdravstvene posljedice proizvodnje električne energije za podatkovne centre, čak i ako se sami centri nalaze daleko od njihovih domova.

Ugljikov dioksid dodatno pridonosi klimatskim promjenama, koje utječu na zdravlje kroz toplinske valove, dim šumskih požara, poplave i druge ekstremne vremenske pojave. Guidi i njegovi kolege u sljedećem će istraživanju pokušati preciznije utvrditi izloženost stanovništva onečišćenju zraka. Usporedit će podatkovne centre koji električnu energiju dobivaju iz javne mreže s onima koji je proizvode vlastitim postrojenjima.

Istraživanje ima i važna ograničenja. Nisu obuhvaćeni svi veliki podatkovni centri u SAD-u, a dostupni podaci nisu omogućili razlikovanje opće računalne infrastrukture od sustava namijenjenih isključivo umjetnoj inteligenciji. Zbog toga nije moguće precizno odrediti koliki dio potrošnje otpada upravo na AI sustave. Ipak, autori smatraju da je dobivena procjena važna polazna točka za razumijevanje utjecaja ove industrije. Problem bi mogao postati još veći jer je od završetka razdoblja obuhvaćenog istraživanjem izgrađeno još podatkovnih centara, postojeći su prošireni, a potražnja za računalnom snagom nastavlja rasti.

'Podaci počinju paliti alarm i postavljaju pitanje gradimo li te podatkovne centre za umjetnu inteligenciju na najodgovorniji mogući način', upozorio je Guidi.