posljedice globalnog zatopljenja

Znanstvenici s Ruđera dokazali da ugljični dioksid utječe na zakiseljavanje oceana i ugrožava opstanak koralja

  • Autor: M.S.
  • Zadnja izmjena 03.09.2019 13:10
  • Objavljeno 03.09.2019 u 13:10
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Damir Kralj i dr. sc. Branka Njegić Džakula

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Damir Kralj i dr. sc. Branka Njegić Džakula

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: IRB

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković su u suradnji s kolegama iz Italije i Izraela došli do važnih rezultata koji ukazuju na prihvatljivost hipoteze o različitim mehanizmima mineralizacije koralja

Koralji su morski organizmi koji se uspješno koriste kao indikatori antropogenog utjecaja zbog njihove osjetljivosti na globalno zatopljenje i zakiseljavanje oceana. Kako bi mogli što bolje procijeniti djelovanja globalnog zatopljenja na koralje, znanstvenici diljem svijeta istražuju procese mineralizacije koralja.

Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Branka Njegić Džakula i dr. sc. Damir Kralj u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Bologni i Sveučilišta Bar-Ilan u Izraelu su, proučavajući procese i uvjete biomineralizacije koralja, došli do važnih rezultata koji ukazuju na prihvatljivost hipoteze o različitim mehanizmima mineralizacije koralja. Ovi rezultati su objavljeni u prestižnom znanstvenom časopisu 'Chemistry - A European Journal'.

Koncentracija ugljikovog dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi povećala se tijekom posljednja dva stoljeća kao izravna posljedica ljudske aktivnosti, pri čemu je spaljivanje fosilnih goriva jedna od najštetnijih. Povećanje koncentracije CO2 u atmosferi dovelo je do povećanja koncentracije otopljenog CO2 u morima i oceanima što je uzrokovalo smanjenje pH mora i oceana odnosno zakiseljavanje oceana.

Rezultati istraživanja koralja objavljeni su u prestižnom znanstvenom časopisu 'Chemistry - A European Journal'

Rezultati istraživanja koralja objavljeni su u prestižnom znanstvenom časopisu 'Chemistry - A European Journal'

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: IRB

Preostali CO2 su djelomično iskoristili određeni kopneni organizmi, dok je dio ostao u atmosferi, pridonoseći globalnom zatopljenju. Morski kalcificirajući organizmi kao što su koralji prilagođeni su uskom rasponu pH i temperature, stoga njihova značajna promjena predstavlja realnu opasnost za razvoj i opstanak ovakvih morskih organizama.

Koralji kao indikatori globalnog zatopljenja

Koralji u svojoj strukturi imaju čvrsto tkivo, skelet, koji je u modernim morima dominantno izgrađen od aragonita. Aragonit je jedan od tri polimorfa kalcijeva karbonata (CaCO3) te se u koraljima formira tijekom procesa biomineralizacije. Obzirom da taloženje CaCO3 ovisi o koncentraciji otopljenog CO2, proučavanje ovih procesa je ključno u procjeni učinaka globalnog zatopljenja i zakiseljavanja oceana na te organizme.

Kontrolirani laboratorijski pokusi  ukazuju na prihvatljivost hipoteze o različitim mehanizmima mineralizacije

Kontrolirani laboratorijski pokusi ukazuju na prihvatljivost hipoteze o različitim mehanizmima mineralizacije

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: IRB

'U ovom radu smo opisali uvjete mineralizacije koralja koja se zbiva kroz dva različita mehanizma, koje je vrlo teško dokazati u in vivo uvjetima. Naši kontrolirani laboratorijski pokusi, u kojima su korištene makromolekule izolirane iz koraljnih vrsta koje žive u Sredozemnom moru, ukazuju na prihvatljivost hipoteze o različitim mehanizmima mineralizacije', objašnjava dr. sc. Damir Kralj, voditelj Laboratorija za procese taloženja i jedan od glavnih autora na radu.

Ovo važno istraživanje rađeno je u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) 'Bioinspirirani materijali - mehanizmi nastajanja i interakcija' te projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) 'Corals and global warming: The Mediterranean versus the Red Sea' na kojem su ruđerovci surađivali s kolegama iz Italije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!