Posljednjih godina u Europi je zabilježen značajan pad povjerenja u cjepiva i njihovu sigurnost među građanima srednje klase, koji su zbog straha od stvarnih i izmišljenih nuspojava odustali od standardnog cijepljenja djece. To je pak rezultiralo izbijanjem novih epidemija većih razmjera pa je EU postao najvećim žarištem i 'izvoznikom' ospica u razvijenom svijetu.

Od siječnja do travnja ove godine u Velikoj je Britaniji zabilježeno 275 slučajeva, samo 100-tinjak manje nego u cijeloj 2010.

Najgore stanje je u Francuskoj, u kojoj je u prva tri mjeseca ove godine zabilježeno 4.937 slučajeva, dok ih je u 2010. ukupno bilo oko 5.000.

Broj oboljelih porastao je i u Belgiji sa 40 slučajeva u 2010. na 155 u prva tri mjeseca 2011.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u svibnju je objavio da je od siječnja u 18 zemalja EU-a zabilježio oko 10.000 slučajeva zaraze, od kojih su četiri završila smrtnim ishodom. Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je glavni problem u nedostatnom cijepljenju djece, osobito u dobi između 10 i 19 godina.

Ministri zdravstva stoga su prošli ponedjeljak podržali plan prema kojem bi Bruxelles trebao pratiti rast opasnosti što ga izaziva skepticizam prema cijepljenju te izraditi strategiju koja će definirati kako se boriti protiv te pojave i kako uvjeriti stanovništvo da je cijepljenje korisno.

'Važno je da razgovaramo o tome kako riješiti taj problem, jer u EU još uvijek ima dosta slučajeva ospica te je njihov broj u porastu', rekao je mađarski ministar nacionalnih resursa Miklos Retheley

Čelnik ECDC-a Mark Sprenger upozorio je da se 'vrata mogućnosti ubrzano zatvaraju'. 'Cjepiva su danas žrtve vlastita uspjeha. Ljudi se više boje njihovih nuspojava nego samih bolesti. Nesvjesni opasnosti koje donose bolesti, mnogi roditelji odlučuju da neće cijepiti djecu protiv ospica i rubeole.'

Budući da se posljednjih godina broj necijepljene djece u Europi povećao, oslabila je tzv. skupna otpornost stanovništva. Naime, lanac širenja zaraze teže se uspostavlja ako je velik broj ljudi otporan na bolest. Zbog slabljenja skupne otpornosti posebno su ugrožena djeca koja su premlada da bi se cijepila, a na njih u Francuskoj otpada oko 30 posto slučajeva infekcije. Da bi se dostigla razina eliminacije bolesti, potrebno je najmanje 95 posto stanovništva cijepiti s po dvije doze cjepiva MMR - protiv zaušnjaka, ospica i rubeole. Međutim, takva je razina postignuta u samo 17 zemalja članica Unije.

'Treba vratiti povjerenje ljudi u cjepiva. Znanstveni razlozi koji govore u prilog cijepljenja su jasni, jednostavni i neosporni. Ljudi danas ne vide bolesti i čini im se kao da su nestale. Stoga ne znaju kako teške one mogu biti. Dvadeset posto ljudi ima teške posljedice, mnogi moraju u bolnice, a neki i umiru', rekao je Sprenger. 'Istovremeno ljudi slušaju zastrašujuće priče o nuspojavama. Moramo ozbiljnije reagirati na takve priče u medijima. Ne želim kriviti medije, međutim, moramo biti svjesni njihove uloge i raditi na predstavljanju objektivnih informacija', upozorio je.

Sprenger je naglasio da je svojevrstan paradoks to da su slabije obrazovani stanovnici zemalja u razvoju često svjesniji težine posljedica bolesti i stoga znatno manje skeptični prema cijepljenju.

Suočeni s alarmantnim rezultatima, ministri su odlučili da će Bruxelles razviti strategiju odnosa s javnošću koja bi trebala smanjiti skepticizam građana predstavljanjem vjerodostojnih informacija o prednostima cijepljenja, a slične strategije na svojim bi teritorijima trebale provesti i članice EU-a.

Hrvatska je sigurna

Iako cijepljenje MMR-om u Hrvatskoj nije zakonski obavezno stručnjaci tvrde da su hrvatski građani odlično procijepljeni te da se u njihovo pravilno informiranje ulažu veliki napori.

Voditeljica službe za epidemiologiju dr. Ira Gjanero Margan rekla je da je naša procijepljenost oko 98 posto. 'Godišnje imamo jedan ili nijedan slučaj zaraze, a i to nam dolazi iz inozemstva', rekla je dr. Gjanero Margan.

'Kada nam infekcija stigne, može se dogoditi da se proširi, ali uglavnom samo u bolnicama. No i tada je broj oboljelih mali jer smo odlično procijepljeni. Imamo program cijepljenja koji može biti uzor svima u Europi, sličan onima u Irskoj ili Danskoj. Stoga imamo i jednu od najboljih situacija u Europi. No treba stalno podsjećati kakve mogu biti posljedice opasnih bolesti protiv kojih se preporučuje cijepljenje budući da su one uglavnom eliminirane pa su ljudi zaboravili', naglasila je dr. Gjanero Margan.