Zašto stariji ljudi i muškarci češće umiru od posljedica Covida-19? Znanstvenici misle da su pronašli odgovor

Disfunkcionalni antivirusni imunološki odgovor kod muškaraca i starijih osoba može objasniti zašto je veća vjerojatnost da će baš oni umrijeti od Covida-19; barem tako tvrde američki i talijanski znanstvenici.

Oni su izvadili i sekvencirali virusni genetski materijal iz briseva 430 pacijenata s Covidom-19 i 54 zdrave osobe. Zatim su analizirali antivirusne i imunološke reakcije domaćina kroz status infekcije, virusno opterećenje, dob i spol, nakon čega su pronašli slabije imunološke odgovore kod muškaraca i starijih ljudi.

Infekcije koronavirusom SARS-CoV-2 imaju tendenciju da budu teže kod starijih odraslih osoba i muškaraca, no mehanizmi na kojima se temelji povećana smrtnost u ove dvije demografske skupine dosad nisu bili poznati.

Studija koju su u časopisu PLOS Biology objavili Nicole Lieberman i Alexander Greninger sa Sveučilišta u Washingtonu sugerira da različiti imunološki odgovori na SARS-CoV-2 zbog starosti i spola mogu ovisiti o virusnom opterećenju i vremenskom tijeku infekcije.

Kliničke manifestacije Covida-19 uvelike se razlikuju u različitim populacijama pacijenata, unatoč ograničenoj genetskoj raznolikosti virusa.

Da bi bolje razumjeli mehanizme koji pokreću raznolike odgovore zaraženih pojedinaca među različitim demografskim kategorijama pacijenata, istraživači su ekstrahirali i sekvencirali virusni RNK iz briseva prikupljenih od 430 pozitivnih slučajeva Covida-19 i usporedili ih s 54 negativna nalaza. Znanstvenici su zatim analizirali antivirusne i imunološke reakcije domaćina kroz status infekcije, virusno opterećenje, dob i spol.

Otkriveno je da se odgovori imunih stanica aktiviraju tek nakon tri dana od početka infekcije te da sastav i funkcija imunih stanica variraju s virusnim opterećenjima, i to na način koji sugerira disfunkcionalni antivirusni odgovor kod muškaraca i starijih osoba.

Iako ovi nalazi imaju važne implikacije na razvoj imunomodulatornih tretmana za SARS-CoV-2, potrebne su dodatne studije jer su uzeti uzorci nazofarinksa, koji nije osjetljivo anatomsko mjesto za precizno ispitivanje biljega sistemske upale.

Starije osobe, kao i muškarci, pretrpjeli su veće stope smrtnosti od početka pandemije SARS-CoV-2 i mogu ukazivati na slabije imunološke odgovore koji su u osnovi loši klinički ishodi. Prema autorima, 'podaci pokazuju da odgovori domaćina na SARS-CoV-2 ovise o virusnom opterećenju i vremenu zaraze s uočenim razlikama zbog dobi i spola koji mogu pridonijeti ozbiljnosti bolesti'.