Prostec je mladi tehnološki startup koji čini pet studenata - Luka Posilović, Karlo Siladi, Marin Parmać i Filip Božić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te Goran Mikec s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Shvatili su da na tržištu ne postoji sustav koji bi farmerima olakšao administrativne poslove, pa su odlučili razviti štap pomoću kojeg je moguće očitavati i unositi podatke o svakom govedu te aplikaciju, svojevrsnu bazu podataka, pomoću koje se mogu raditi analize, postavljati podsjetnici i primati upozorenja o bolestima.

Riječ je o sustavu koji ima sve, a ono što ga najviše razlikuje od ostalih to je što se svi prikupljeni podaci čuvaju u oblaku.

Razgovarali smo s dvojicom pokretača tima Prostec, Lukom Posilovićem i Marinom Parmaćem, koji su nam rekli da u Hrvatskoj, ali i Europi, postoji tržište za takav proizvod. Naime, Europa ima 85 milijuna goveda, a njihov se proizvod može primijeniti i na uzgoj drugih životinja, kao što su ovce.

'Zamislite veliku farmu s osam tisuća krava', započeo je Parmać. 'O svakoj kravi treba voditi evidenciju: kada je cijepljena, kad joj je dan neki lijek, kad je došla ili kad odlazi. Sve se to mora zapisati. Dok to rade, farmeri moraju prići svakom grlu te zapisati broj i podatke u bilježnicu. A bik nije baš tako malen i poprilično je opasan.'

Prostec koristi RFID oznake

Kako bi mogli koristiti Prostec, svaka životinja mora posjedovati RFID markice s jedinstvenim kodom. U startupu su već spremni za novu europsku regulativu – zakon koji je u pripremi – a trebao bi izaći za nekoliko godina. S njim će na snagu stupiti obavezno obilježavanje stoke pomoću jedinstvene markice u cijeloj Europi. No njihov štap već može očitavati kodove s novih oznaka.

'Stare markice će se koristiti dok na snagu ne stupi novi zakon Europske unije koji propisuje elektroničke RFID oznake, a svaka životinja morat će ih imati od rođenja', pojašnjava Posilović. 'Farmeri koji ih nemaju, a odluče se za Prostec, dobit će markice od nas.'

'Cilj našeg proizvoda je da farmerima omogući jeftiniju i bržu evidenciju, bez grešaka. Do sada su sve podatke bilježili u bilježnice, iz bilježnica u Excel i zbog toga se javlja hrpa grešaka', rekao je Parmać.

Osim što farmerima iznajmljuju opremu, nude usluge vođenja evidencije. Štap koji ima mali ekran, nekoliko gumba za navigaciju i tipkovnicu služi očitavanju koda s markice životinje s udaljenosti te unošenju podataka u sustav. Dugačak je oko metra, a s ruke čovjeka koji ga drži može očitati podatke sa sigurne udaljenosti. Nije jako težak, iako tako izgleda, ima oko kilograma, i zamišljen je tako da ga je lako nositi i zakačiti za pojas dok se ne koristi.

'Sustav zapravo ukida potrebu za radnicima koji će sjediti ispred računala i unositi podatke. Bili smo na jednoj farmi, na kojoj nam je čovjek rekao kako se administracijom bavi njegova kći. Ona svaki dan satima prepisuje podatke iz bilježnice u Excelovu tablicu', kaže Parmać.

Podaci koje farmer unese preko štapa na oblak se prenose USB kablom i računalom. Dakle nema potrebe za uvođenjem internetske veze u staje.

Farmeri mogu iznajmiti samo štap ili cijeli sustav

Iznajmljivanje štapa za očitavanje nije jedini proizvod unutar sustava koji nude mladi startapovci. Razvili su i web i aplikaciju za Android, preko koje je moguće pregledavati evidenciju te dodavati personalizirane podsjetnike. Kažu kako im je cilj u potpunosti olakšati farmerima obavljanje svih administrativnih poslova.

'Osim samog uređaja, korisnicima pružamo servis preko kojega se oni prijavljuju na web stranicu Prosteca i gdje mogu vidjeti sve podatke o svakoj životinji. Budući da funkcionira kao svestrana baza podataka, mogu se unositi i podaci o zaposlenicima, a sustav olakšava i isplatu plaća te optimizira potrošnju sirovina, odnosno hrane. To je nešto kao Facebook za farmere', slikovito je pojasnio Posilović.

Osim pregleda podataka, preko web aplikacije moguće je raditi analize koje pomažu u izračunu potrebne količine hrane i lijekova kako bi se od svake životinje dobili najveći prinosi. To znači da će farmeri moći izračunati koliko je hrane potrebno dati nekoj kravi da bi ona dala više mlijeka i gdje je gornja granica.

Za sada aplikacija postoji u web i verziji za Android, ali planiraju potpuno ugasiti potonju inačicu i posvetiti se samo jednoj platformi koja će biti dostupna svima. Kažu kako nema potrebe za mobilnim aplikacijama jer za očitavanje i unošenje podataka služi štap, a analize i veće tablice evidencija ionako su preglednije na računalima.

'Prema našem iskustvu, farmerima nije interesantno prčkati po mobitelu u farmi dok su im rukavice na rukama. Padne im mrak na oči', primijetio je Posilović.

Još jedna prednost 'Facebooka za farmere' to je što može slati obavijesti o pojavama bolesti na susjednim farmama, s tim da drugi detalji, osim o kojoj se bolesti radi, neće biti javni. Cilj im je da na vrijeme obavijeste farmere kako bi oni mogli zaštititi svoje životinje.

Žele osvajati strana tržišta, ali iz Hrvatske

Do sada su izradili jedan prototip štapa, onaj koji su zamislili na studentskom natjecanju Elekroboj, ali već rade na novom s kojim će se predstaviti na tržištu i natjecanju Universitiy World Cup ovog listopada u Danskoj. Riječ je o najvećem natjecanju za mlade inovatore na kojem se mogu osvojiti novčane nagrade, ali i steći vrijedna poznanstva. Pobjednik natjecanja kući će odnijeti 25 tisuća američkih dolara, a pobjednici u kategorijama po pet tisuća dolara.

Bez obzira na nagrade, svaki će sudionik dobiti svoj izložbeni prostor na High Tech Summitu, najvećem tehnološkom sajmu u Danskoj, te priliku da se predstavi potencijalnim investitorima. To će im, nadaju se, biti most prema europskom tržištu.

Iako su svjesni toga da ih vani čekaju puno bolji uvjeti, ne planiraju napustiti zemlju. U Hrvatskoj velik dio startupova propadne, neki se prodaju, a samo jedan od njih sto uspije na tržištu.

'Koliko god je drugima bolje vani, nama bi bilo još tri puta bolje. Ali nitko ne može reći da se ne može uspjeti u Hrvatskoj', smatra Parmać.

'To ćemo vidjeti', dodao je Posilović. 'Stvarno bismo htjeli imati nešto svoje. Uz sve što nam je fakultet ponudio, mi smo ti koji moraju biti poduzetni i dati drugim ljudima priliku za rad.'

Osim što ulažu u startup i razmišljaju o razvoju i poboljšanju proizvoda, svi su zaposleni ili na praksi. Kažu da im nije bilo teško početi jer su od Fakulteta elektrotehnike i računarstva dobili prostor i materijale za stvaranje prvog proizvoda.

Novi će štap biti gotov idućeg mjeseca i s njim će ići na tržište

'Cijena samog proizvoda ovisi o tome što kupac želi zato što se sustav prilagođava njegovim potrebama. Za sada postoji generička verzija softvera, a hardver uređaja je isti i iznajmljivat ćemo ga za oko 1000 eura. Softver ćemo, s uređajem, ponuditi za oko 30 kuna po grlu godišnje', objasnio je Posilović.

Još su u procesu traženja farmi na kojima će testirati svoj sustav, pa za sada planiraju proizvesti pet do deset štapova koje sastavljaju sami. U timu ih je pet i svi imaju svoje zadaće, mada ponekad svi rade sve.

'Poanta startupa je u tome da svi rade sa srcem i da se ubijaju u tome', smatra Posilovć.

'Za nula kuna', dodao je Parmać na njegove riječi.

U Prostec ulažu svoj novac i nagrade s natjecanja na kojima su sudjelovali. Ako osvoje nagradu u Danskoj, sav novac planiraju uložiti u razvoj proizvoda.

'Do sada smo posjetili nekoliko farmi i u pregovorima smo s farmerima koji će prvi isprobati naš proizvod. Osim što će biti prvi, proizvod ćemo prilagoditi njihovim željama i potrebama, što će kasnije biti puno skuplje', rekao je Posilović.

Na tržištu već postoje slični, ali skuplji uređaji s mnogo manje funkcija nego što ih ima njihov štap. Uz to, takvi uređaji još imaju manji domet očitanja.

'Domet našeg uređaja je tridesetak centimetara, a drugi uređaji imaju domet od dvadeset centimetara i služe samo za očitavanje, to jest identificiranje životinje', kazao je Posilović.

'Na tržištu postoje i firme koje nude samo softver, a nemaju štap i onda ga kupe od drugih proizvođača pa ga preprodaju. Mobitel također mora biti blizu. Dakle sve što mi unosimo preko štapa, oni unose preko mobitela i opet su za to potrebna dva farmera, a ne jedan', nadovezao se Parmać.

Sustav se može koristiti i za praćenje mlijeka

'Razgovarali smo i s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, kojoj smo predstavili projekt i oni su nam dali prijedlog da bismo na isti način mogli pratiti i mlijeko, da se zna točno iz koje je farme došlo. Kupac bi mogao doći u dućan i prije kupnje mobitelom očitati barkod te pročitati sve podatke ako farmer to dopusti', rekao je Posilović.

Isto je i s drugim životinjskim proizvodima.

'Možete doći u restoran, naučiti odrezak i uz njega dobiti barkod koji vas spoji na našu stranicu i kaže s koje je točno farme došla krava. To je neka okvirna ideja', otkrio nam je Parmać.

Velik dio hrvatskih farmera koji se bave uzgojem junadi izvozi na Bliski istok, a standardi tog tržišta su vrlo visoki. Prostec bi tako farmerima mogao biti koristan i kao proizvod uz pomoć kojeg će svojim kupcima dati dodatno jamstvo o porijeklu proizvoda.