Program obuhvaća više od četvrtine ukupne radne snage kompanije i predstavlja jedan od najvećih potencijalnih rezova u povijesti tehnološkog sektora, navodi Reuters.

Ovaj potez posebno je zanimljiv jer Microsoft ne prolazi kroz financijsku krizu. U poslovnoj godini završenoj 30. lipnja 2026. kompanija je ostvarila rekordne prihode od 332 milijarde dolara (rast od 18 posto) te neto dobit od 133,7 milijardi dolara (skok od 31 posto).

Programom dobrovoljnog odlaska obuhvaćeni su odjeli za financije, ljudske resurse, Xbox, Windows, ali i timovi zaduženi za razvoj umjetne inteligencije i AI asistenta Copilota.

Ovo nije prvo smanjenje broja zaposlenih u Microsoftu ove godine. Još je u srpnju tvrtka najavila ukidanje 4800 radnih mjesta, restrukturiranje poslovanja Xboxa i prodaju do pet studija, sve kako bi povećao povrat nakon velikih ulaganja u taj dio poslovanja.

Val otkaza u tehnološkim tvrtkama

Microsoft nije usamljen. Analiza Financial Timesa pokazala je da su, od početka 2026. godine, američke tehnološke kompanije najavile ukidanje gotovo 140.000 radnih mjesta, a Meta je još u svibnju otpustila oko 10 posto radnika. No suprotno uvriježenom mišljenju, umjetna inteligencija još uvijek ne zamjenjuje ljude zato što je preuzela njihove poslove, već zato što je njezin razvoj ekstremno skup.

Kako je za Reuters objasnio osnivač Mete Mark Zuckerberg, kompanije imaju dva primarna troška – računalnu infrastrukturu i ljude. Golema ulaganja u procesore, podatkovne centre i infrastrukturu za AI zahtijevaju stotine milijardi dolara, pa se novac preusmjerava rezanjem troškova radne snage.

Ova strategija stvara neobičnu kontradikciju na tržištu. Tehnološki divovi masovno ulažu u AI, iako istraživanja pokazuju da ta tehnologija zasad donosi skromne pomake u produktivnosti.

Unatoč tome, tehnološki sektor odlučio je platiti visoku cijenu utrke u razvoju umjetne inteligencije – pri čemu ceh ulaganja u budućnost zasad plaćaju sami zaposlenici.