Potpuno novi opservatorij započeo je s radom 30. kolovoza - zove se svemirski teleskop Nancy Grace Roman i opremljen je visokotehnološkim alatom koji može izravno 'fotografirati' planete izvan našeg Sunčevog sustava.

Alat se zove koronagraf. Riječ je o uređaju kojeg je moguće pričvrstiti na teleskop i blokirati svjetlost zvijezde koju teleskop promatra kako bi proučavao značajke oko te zvijezde. Bez takvog uređaja, svjetlost zvijezda mogla bi zasjeniti pojedinosti u blizini.

Koronograf možete zamisliti kao način za ponovno stvaranje potpune pomrčine Sunca, samo što umjesto Mjeseca koristimo alat koji smo sami izradili. Iako su koronagrafi korišteni puno puta u zadnjih više od sto godina, ovaj je najnapredniji koji je čovječanstvo ikada poslalo u svemir.

Složeniji od Webba i Hubblea

Koronagrafe često koristimo za proučavanje našeg vlastitog Sunca. Na primjer, NASA-ina misija PUNCH (Polarimetar za ujedinjenje korone i heliosfere) lansirana je 2025. godine i sastoji se od četiri svemirske letjelice, od kojih jedna sadrži koronagraf.

Ovaj koronagraf blokira svjetlost našeg Sunca kako bi otkrio tanke vitice vanjske atmosfere (korone). Kada su u pitanju druge zvijezde, koronagrafi imaju drugu svrhu. Mogu blokirati svjetlost zvijezde kako bi bilo moguće vidjeti planete koji kruže oko njih.

Znanstvenici također mogu secirati svjetlost koja se odbija od teoretskih egzoplaneta kako bi otkrili i kakva je atmosfera svijeta. Slične alate imaju svemirski teleskopi James Webb i Hubble. No, novi teleskop je daleko složeniji.

Za početak, ne blokira zvjezdanu svjetlost kao standardni koronar. U umjetnim pomrčinama koristi kombinaciju uzorkovanih diskova i posebnih filtera kako bi stvorio destruktivnu interferenciju sa svjetlošću ciljane zvijezde. Destruktivna interferencija znači kako se konkurentski valovi svjetlosti međusobno poništavaju, što dovodi do nulte amplitude.

U stvari, to blokira zvjezdanu svjetlost po potrebi i dopušta samo svjetlosti reflektiranoj od planeta od interesa prolazak i reflektiranje od zrcala koronarografa.

U potrazi za drugom Zemljom

Također, to je prvi 'aktivni' koronarograf koji leti u svemiru. To znači kako može namještati zrcala u stvarnom vremenu kako bi se osiguralo što jasnija opažanja egzoplaneta. Ovo je važno jer, kako se svjetlost odbija od zrcala koronagrafa, može stvoriti mala izobličenja koja remete delikatni destruktivni ples interferencije. Morali biste prilagoditi kako biste vratili ravnotežu.

Ta su namještanja moguća jer koronagraf ima stotine sićušnih klipova ugrađenih u zrcala, pa mogu mijenjati oblik kako bi se uklonila izobličenja. Pođe li sve kako treba, novi teleskop bi trebao biti sposoban detektirati egzoplanete koji su oko 100 milijuna puta slabije svjetlosti od svojih zvijezda.

Nekoliko je obližnjih zvjezdanih sustava koji su posebno zanimljivi za istraživanje jer postoje naznake postojanja planeta sličnih Jupiteru. Također, moguće je kako postoje zanimljivi ostaci prašine i krhotina iz procesa formiranja planeta, što bi nam moglo reći više o tome kako je Zemlja nastala.

Iako će se usredotočiti na svjetove slične Jupiteru, za očekivati je kako bi jednog dana mogao pronaći drugu Zemlju.

U potrazi za drugom Zemljom

Svemirski teleskop Roman opremljen je brojnim instrumentima, među kojima se ističe Wide Field Instrument (WFI) koji može pregledati ogromne dijelove neba odjednom i koji će služiti za potragu za egzoplanetama.

WFI će koristiti dvije različite tehnike.

Prva se naziva tehnika tranzita, koja prati padove u svjetlosti zvijezda koji se događaju kada mogući planet prelazi preko lica zvijezde iz perspektive teleskopa.

Druga tehnika ima veze s gravitacijskim lećama, pojavom u sklopu koje objekti s masom u svemiru (i stoga gravitacijskim utjecajem) mogu iskriviti tkanje prostor-vremena i promijeniti put svjetlosti koja putuje kroz zahvaćeno područje.

Potonja će tehnika biti osjetljiva na planete veličine Zemlje u nastanjivim zonama njihovih zvijezda, dok će tranzitna tehnika biti osjetljivija na planete bliže njihovim zvijezdama. Trenutno znamo samo za oko 6000 takvih svjetova. Roman bi ih mogao otkriti još 100 tisuća, piše Space.