Simulacije predviđaju da bi katalog zvjezdarnice Vera C. Rubin nakon deset godina rada mogao sadržavati oko 80 posto potencijalno opasnih asteroida većih od 140 metara čiji bi udar uzrokovao velike tsunamije, rekao je Hini hrvatsko-američki fizičar Željko Ivezić
Objasnio je da se procjene temelje na simulacijama populacije asteroida, njihovih orbita, sjaja i vidljivosti tijekom Rubinovih opažanja, uz modeliranje mogućnosti povezivanja pojedinačnih detekcija u orbite. Pritom je naglasio da je riječ o projekcijama za cijeli projekt, a ne jamstvu da će biti otkriven svaki potencijalno opasan asteroid.
Ivezić je o mogućnostima zvjezdarnice govorio u razgovoru za Hinu nakon predavanja koje je krajem listopada održao u zagrebačkoj Zvjezdarnici.
vezane vijesti
Potencijalno opasni asteroidi imaju orbite koje ih dovode u blizinu Zemljine orbite, no to ne znači da će se nužno sudariti sa Zemljom. Za sudar je, naime, potrebno da se oba tijela nađu na istome mjestu u isto vrijeme, objasnio je Ivezić.
Dodao je da zasad nije poznat nijedan asteroid za koji bi se mogao predvidjeti takav sudar, ali da je za procjenu mogućnosti udara potrebno precizno odrediti njegovu orbitu. Kada je orbita poznata, gibanje asteroida moguće je precizno predviđati i do nekoliko stotina godina unaprijed.
Projekt zvjezdarnice Vera C. Rubin počeo je u lipnju 2026. nakon dva desetljeća razvoja i izgradnje zvjezdarnice u Čileu. Tijekom deset godina teleskop će svake vedre noći snimati velika područja južnog neba, a ponavljanjem snimki i njihovom usporedbom omogućit će praćenje promjena i otkrivanje novih objekata. Očekuje se da će baza podataka obuhvatiti gotovo 40 milijardi zvijezda i galaksija.
Otkriven kandidat za patuljasti planet
Fakultet za fiziku Sveučilišta u Rijeci, koji sudjeluje u projektu, početkom je srpnja priopćio da je počeo projekt LSST. Među dosadašnjim rezultatima Ivezić je istaknuo transneptunski objekt 2026 ED138, koji se nalazi iza Neptunove orbite i kandidat je za patuljasti planet, te asteroid 2025 MN45, promjera oko 710 metara, koji se oko svoje osi okrene za samo 1,88 minuta.
Kandidata za patuljasti planet, ED138 otkrio je 13. listopada Matthew Holman, član operativnog tima zvjezdarnice Rubin i suradnik na projektu iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian (CfA), navodi se na stranici zvjezdarnice Vera C. Rubin.
Znanstvenici su pokrenuli detaljnu pretragu podataka u potrazi za dodatnim opažanjima ED138 te je Rubinov teleskop Simonyi Survey Telescope zabilježio objekt 30 puta tijekom 20 noći, u razdoblju od 4. ožujka do 11. srpnja.
ED138 trenutačno se nalazi na udaljenosti od oko 46 astronomskih jedinica od Sunca zbog čega se svrstava u transneptunska tijela, odnosno objekte koji obilaze Sunce na udaljenosti većoj od one na kojoj se nalazi Neptun.
Prve analize pokazuju da bi mogao biti jedno od najvećih i najsjajnijih tijela dosad otkrivenih u tom području Sunčeva sustava, no za precizno određivanje njegovih dimenzija i potvrdu da je riječ o patuljastom planetu potrebna su dodatna infracrvena opažanja.
Ako se njegov status potvrdi, ED138 pridružit će se pet patuljastih planeta koje je dosad priznala Međunarodna astronomska unija: Plutonu, Cereri, Eridi, Haumei i Makemakeu.
Među pojavama koje bi projekt mogao otkriti ili detaljnije istražiti Ivezić je izdvojio međuzvjezdane objekte koji prolaze kroz Sunčev sustav te uništavanje cijelih zvijezda plimnim silama pri prolasku u blizini crnih rupa.
Kazao je da je prerano govoriti o rezultatima kozmološkog projekta jer su za to potrebni veći skupovi podataka, višegodišnja opažanja i pažljiva kontrola sustavnih pogrešaka.
U projektu sudjeluju tri hrvatske institucije okupljene u Croatian Participation Group: Institut Ruđer Bošković te sveučilišta u Rijeci i Zagrebu. Skupinu koordinira Lovro Palaversa s Instituta Ruđer Bošković, a hrvatski istraživači sudjeluju u razvoju softvera i znanstvenoj analizi podataka.
