apel za spas planeta

Koronavirus nije jedini: Znanstvenici upozoravaju na deset stvari koje ozbiljno prijete čovječanstvu

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 26.04.2020 17:49
  • Objavljeno 26.04.2020 u 17:49
Čovječanstvo je suočeno s krizama s kakvima se nije suočavalo tijekom cijele svoje povijesti

Čovječanstvo je suočeno s krizama s kakvima se nije suočavalo tijekom cijele svoje povijesti

Izvor: tportal.hr / Autor: Ilustracija: Neven Bučević

Ekipa uglednih znanstvenika, okupljenih u Komisiju za ljudsku budućnost, pozvala je narode i stanovnike Zemlje da se hitno okupe kako bi pripremili plan za opstanak i napredak čovječanstva. Vremena, kažu, nema puno jer nam prijeti samoistrebljenje

'Samo kriza - stvarna ili percipirana - proizvodi stvarnu promjenu', govorio je liberalni ekonomist i teoretičar, nobelovac Milton Friedman. A da je čovječanstvo suočeno s krizama s kakvima se nije suočavalo tijekom cijele svoje povijesti, smatraju i australski intelektualci, organizirani u takozvanu Komisiju za ljudsku budućnost.

'Tvrdimo da trenutno niti jedan narod ili vlada na Zemlji ne prepoznaje sve ove prijetnje kao složen kompleks. Smatramo da se to mora hitno promijeniti kako bi se pozornost svijeta usmjerila na ono što treba učiniti', pišu znanstvenici i pozivaju sve da se udruže kako bismo zajedno prevladali deset velikih katastrofalnih rizika s kojima se suočavaju čovječanstvo i naša civilizacija u cjelini.

Evo odakle nam sve prijete najveće opasnosti:

Klimatske promjene

Izazov je spriječiti da stvari postanu daleko gore nego što već jesu

Izazov je spriječiti da stvari postanu daleko gore nego što već jesu

Izvor: Panthermedia / Profimedia / Autor: A. Wälder

Opasne klimatske promjene događaju se pri prosječnom globalnom zatopljenju od jednog Celzijevog stupnja. Izuzetno opasne promjene vjerojatne su na dva stupnja, a to bi se moglo dogoditi već 2035. Planet bi se za tri stupnja mogao zagrijati do 2050. godine, nakon čega će nastati ono što stručnjaci za nacionalnu sigurnost nazivaju socijalnim kaosom. A kad se prije kraja stoljeća Zemlja zagrije na više od četiri Celzijeva stupnja, urušit će se ljudska civilizacija.

Nemoguće je izbjeći sve jače klimatske utjecaje proizašle iz prošlih emisija. Izazov je spriječiti da stvari postanu daleko gore i prilagoditi se utjecajima koji se ne mogu izbjeći. Poricanje klimatske znanosti - bilo ono motivirano neznanjem, bilo interesom, svejedno - ozbiljna je prepreka ljudskoj sigurnosti.

Odumiranje okoliša

Nestanak pčela izazvat će lančanu reakciju

Nestanak pčela izazvat će lančanu reakciju

Izvor: Alamy / Profimedia / Autor: Dzmitry Kliapitski

Postojeći monetarni i ekonomski sustavi u pogubnom su sukobu s potrebom za održavanjem prirodnog svijeta koji je u stanju održati čovječanstvo. Globalna degradacija biološke raznolikosti doista je zapanjujuća i planetarna.

Vegetacija se tijekom ljudske povijesti prepolovila, izgubivši petinu izvorne biološke raznolikosti. Ljudi su izmijenili do 70 posto kopnene površine Zemlje, a najmanje milijun vrsta suočava se s izumiranjem.

Regenerativni kapacitet Zemlje trošimo tempom koji nije održiv ni za ljude ni za prirodu i ekosustave koji podržavaju život na ovom planetu.

Događaji poput pandemije Covida-19 pokazuju kako ljudska interakcija s divljim svijetom i šteta mogu rezultirati novim opasnostima za nas same, kada se novi virusi prebace iz uništene divljine kako bi se ukorijenili u ljudskoj populaciji.

Na Satu sudnjeg dana još je samo 100 sekundi do ponoći

Na Satu sudnjeg dana još je samo 100 sekundi do ponoći

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Bo Valentino

Nuklearno naoružanje

Na svijetu ima 13.890 komada nuklearnog oružja. Otprilike 2000 spremno je za hitnu upotrebu. Detonacija manje od jedan posto ovog arsenala izazvala bi naglo ledeno doba i globalnu glad.

Ove godine kazaljke Sata sudnjeg dana pomaknute su na 100 sekundi do ponoći, bliže globalnoj katastrofi nego ikad prije. Teško postignuti sporazumi o ograničavaju nuklearnog naoružanja razvrgavaju se, utrke u naoružanju ubrzavaju se, a eksplicitne nuklearne prijetnje eskaliraju. Proizvođači oružja zapošljavaju 'najbolje i najbistrije' mlade umove kako bi pomogli u izgradnji razornijeg oružja. Devet nuklearnih sila i 30 'nuklearno ovisnih' država trenutno se protive Ugovoru o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa. Postojeći arsenali moderniziraju se novim oružjem, tehnologijama i mogućnostima, poput umjetne inteligencije.

Nedostatak resursa

Ljudska potražnja za resursima veća je ponude

Ljudska potražnja za resursima veća je ponude

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Jan Sochor

Procjenjuje se da će na Zemlji do kraja stoljeća živjeti 11 milijardi ljudi. To će dovesti do spiralne potrošnje, degradacije i rasipanja preopterećenih resursa. Ukupna ljudska potražnja za resursima povećala se 40 puta u posljednjih 120 godina i vjerojatno će se udvostručiti do sredine stoljeća. Na primjer, dok se ljudska populacija utrostručila od sredine 20. stoljeća, naša potražnja za vodom narasla je šest puta.

Trenutno naša godišnja potrošnja uključuje 3,8 bilijuna tona slatke vode, 17 milijardi tona mineralnih, građevinskih i energenata, 5,8 milijardi tona šumskih proizvoda i pet milijardi tona hrane. Samo vrlo mali dio toga se reciklira ili ponovno koristi. Ukupna proizvodnja otpada procjenjuje se na 10-11 milijardi tona godišnje. Čovječanstvo trenutno godišnje troši 1,75 puta više od regenerativnog kapaciteta Zemlje. Kad bi svi ljudi imali američki ili australski standard, trebalo bi nam pet planeta da bismo zadovoljili naše potrebe.

Nedostatak hrane

Glad je glavni uzrok ratova

Glad je glavni uzrok ratova

Izvor: Sciencephoto / Profimedia / Autor: Science Photo Library

Svi trebaju jesti svaki dan. Ako nema hrane, izbijaju ratovi, uči nas povijest. Dvije trećine ratova u posljednjih 100 godina nastalo je u sporovima oko hrane, zemlje i vode. Već trećina milijarde ljudi svake godine kreće iz nesigurnih u sigurnije regije svijeta. Čovječanstvo trenutno proizvodi oko pet milijardi tona hrane godišnje, od čega do dvije milijarde tona izgubi.

Dvije trećine svjetske dostupne slatke vode koristi se za uzgoj hrane i globalna kriza vode brzo se približava jer glavni gradovi troše više vode koja je poljoprivrednicima potrebna za uzgoj usjeva. Proizvodnja i distribucija hrane stvara skoro trećinu svjetskih klimatskih emisija. Trećina svjetskog poljoprivrednog tla izgubljena je od 1970., a svake godine propadne do 75 milijardi tona. Ulovi oceanske ribe opadaju već 25 godina.

Konvencionalni sustav proizvodnje hrane propada i neće biti u stanju nahraniti tolike milijardi ljudi na sve užarenijem planetu. Svijetu nužno treba obnovljiva energija, ali i obnovljivi globalni prehrambeni sustav koji reciklira hranjive tvari i vodu te zaustavlja nestašicu hrane, a temelji se na regenerativnom uzgoju, urbanoj proizvodnji i dubokoj oceanskoj akvakulturi.

Opasne nove tehnologije

Tehnologije povećavaju nejednakost i stvaraju 'digitalnu podjelu' u društvu

Tehnologije povećavaju nejednakost i stvaraju 'digitalnu podjelu' u društvu

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Aleksandr Khakimullin

Širok spektar naprednih tehnologija ima dubok učinak na planet i život svih bića koja ga nastanjuju. Od kemijskih onečišćujućih tvari preko radioaktivnih nuklida i plastike do nematerijalnih, ali stvarnih prijetnji poput umjetne inteligencije, ubojitih robota, biotehnologije, nanotehnologije i elektromagnetskog zračenja; sve to može potencijalno promijeniti evoluciju života na našem planetu.

Digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije pridonose mnogim katastrofalnim rizicima. Lažne vijesti iskrivljuju raspravu oko klimatske krize. Strojno učenje koristi se za manipuliranje izborima ili za povećanje potrošnje resursa. Big tech povećava nejednakost i stvara 'digitalnu podjelu' u društvu. Softver za prepoznavanje lica, Big Data, UI i kvantno računanje, koriste se za špijuniranje, manipuliranje i kontrolu populacije.

Prenapučenost

Na svijetu je već sad previše ljudi koji troše previše resursa

Na svijetu je već sad previše ljudi koji troše previše resursa

Izvor: AFP / Profimedia / Autor: Maria TAN

Eksponencijalni rast stanovništva i potrošnje neminovno će dovesti do krize. Na planetu je već sada previše ljudi koji koriste previše resursa i proizvode previše rizičnog otpada.

Rast ljudske populacije na sadašnjim razinama pogoršava sve ostale prijetnje. Ključno je pitanje kako usporiti rast stanovništva i njegov utjecaj na načine koji svima mogu omogućiti opstanak i prosperitet. Smanjivanje nataliteta sigurno je bolje od alternative masovnog umiranja ili pokolja milijardi ljudi u punoj snazi.

Univerzalno zagađenje kemikalijama

Kemikalije su svuda oko nas: u vodi, hrani i zraku koji udišemo

Kemikalije su svuda oko nas: u vodi, hrani i zraku koji udišemo

Izvor: Alamy / Profimedia / Autor: GAUTIER Stephane/SAGAPHOTO.COM

Broj, raznolikost i količina kemikalija koje proizvodi čovječanstvo eksponencijalno su porasli od početka 20. stoljeća. One se sada nalaze u zraku koji dišemo, hrani koju jedemo, vodi koju pijemo, majčinom mlijeku i divljini u najudaljenijim dijelovima planeta. Mnoge od tih kemikalija relativno su stabilne i dugotrajne te se mogu akumulirati u životinjskim i ljudskim tkivima. Čovječanstvo svake godine oslobađa između 120 i 220 milijardi tona kemijski reaktivnih supstanci - tri do pet puta više od naših klimatskih emisija. A te su emisije kumulativne.

Vrlo malo ljudi zna o razmjeru ili utjecaju naših kombiniranih emisija na zdravlje ljudi ili stabilnost života na Zemlji. Sve je više dokaza da ovo izlijevanje kemikalija predstavlja rizik za ljudsko postojanje; pokazalo se da dugotrajno izlaganje očito netoksičnim količinama nekih kemikalija iz okoliša pridonosi razvoju karcinoma, autoimunih, razvojnih, reproduktivnih i neuroloških bolesti.

Pandemije

Od početka stoljeća izbilo je već sedam pandemija

Od početka stoljeća izbilo je već sedam pandemija

Izvor: Cultura RF / Profimedia / Autor: Andrew Brookes

Od početka 21. stoljeća bilježimo sedam pandemija. Pandemijske bolesti općenito nastaju kao posljedica prenapučenosti, uništavanja šuma i divljeg svijeta, povećane trgovine divljim životinjama, poljoprivrednim praksama, međunarodnim transportom i gustim uvjetima života u gradu.

Ova pandemija ističe razornu kombinaciju isprepletene globalne ekonomije, nepripremljenosti, zakašnjelog djelovanja, socijalne nepovezanosti i hiperindividualizma. Također nudi upečatljiv primjer ograničenja postojećih modela utemeljenih na dokazima koji omogućavaju globalno donošenje odluka. Ovi su modeli podcijenili brzinu i utjecaj pandemije, relevantnost lokalnih uvjeta i nepoznavanje sposobnosti zdravstvenog sustava da reagira.

Poricanje, dezinformacije i nedostatak preventive

Širenje lažnih vijesti ne pomaže rješavanju egzistencijalnih rizika

Širenje lažnih vijesti ne pomaže rješavanju egzistencijalnih rizika

Izvor: EPA-EFE / Autor: ETIENNE LAURENT

Očiti su erozija povjerenja, odsutnost vodstva i nesposobnost onih koji upravljaju da potaknu vrijednosti o kojima ovise inkluzivna, suosjećajna i otporna društva. U suvremenoj politici ne prolaze oni koji nameću bilo kakve troškove, a oni koji spominju dobrobit postaju meta zastrašujuće kampanje protivnika. Utjecajni pripadnici političkih klasa često pokazuju prezir prema znanstvenim saznanjima, a neki su prema njima i aktivno neprijateljski raspoloženi.

Nedostaje nam politička kultura i to nas ostavlja na milost i nemilost sustava upravljanja koji su naizgled nesposobni za razumijevanje i rješavanje katastrofalnih i egzistencijalnih rizika - i pogubno su neprikladni za omogućavanje opstanka čovjeka.

Svijet će se promijeniti. Ne možemo nastaviti kao dosad i bilo bi mudro da se pripremimo za velike promjene. Pandemija Covida-19 nudi izravno iskustvo kako da se suočimo s katastrofalnim prijetnjama, zaključuju znanstvenici.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!