dopaminski neuron

Kako sjećanja nastaju i nestaju? Konačno je dešifriran mehanizam pamćenja

  • Autor: M.S.
  • Zadnja izmjena 09.12.2018 12:03
  • Objavljeno 09.12.2018 u 12:04
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL

Isti neuron koji stvara novo sjećanje istovremeno briše i potiskuje ona starija, pokazuje istraživanje na voćnim muhama

Puna mi je glava svega, mozak će mi eksplodirati od viška informacija, često znaju reći ljudi. Mozak doduše ne možemo doslovce napuniti no znanstvenici su zaključili da mozak doista ponekad odbacuje stare fajlove kako bi napravio mjesta za nove.

Istraživači Scripps Researcha eksperimentirali su s voćnim muhama i otkrili fiziološki mehanizam po kojem njihova sjećanja nastaju i kasnije nestaju. Pokazalo se da jedan dopaminski neuron stoji iza oba procesa, a njihov rad objavljen je u časopisu Cell Reports.

U istraživanju su voćnim muhama puštali različite mirise i povezivali ih sa električnim šokovima. S vremenom insekti su naučili izbjegavati određene mirise, a znanstvenici su zaključili da su muhe stvorili sjećanja na događaje.

TEHNO PROGNOZA

Kakva nas tehnološka budućnost očekuje u 2019. godini? Evo što predviđaju stručnjaci

Pogledaj galeriju
7

U prijašnjim istraživanjima znanstvenici Scripps Researcha otkrili su kako su određeni dopaminergički krugovi uključeni u stvaranje i brisanje sjećanja. Sada su shvatili da se stanične promjene događaju u oba smjera - i prilikom nastanka i prilikom brisanja memorije - te da je za to zaslužan uvijek isti dopaminski neuron. Otkrilo se pritom još nešto: neuron koji stvara novo sjećanje istovremeno briše i potiskuje starija sjećanja.

Tako se stvara ravnoteža

- Svaki put kad učite nešto novo, istovremeno stvarate novo sjećanje i potencijalno ometate ili brišete neko starije. Tako se stvara ravnoteža i sprečava mozak da se preoptereti podacima, kaže Jacob Berry, vođa istraživačkog tima Scripps Researcha.

Desetljećima su znanstvenici proučavali proces učenja i pamćenja, usredotočeni na način na koji mozak upija informaciju i kako se ta informacija pretvara u stabilno sjećanje. Tek nedavno su shvatili važnost aktivnog zaboravljanja i počeli istraživati procese koji nagone mozak da zaboravlja. Istraživanje na voćnim muhama rasvijetlilo je i proces takozvanih retroaktivnih smetnji. Riječ o tome da nas svježe informacije ometaju u prisjećanju starijih. Ono kad starog šefa nazovemo imenom novog, kad roditelja zovemo imenom djeteta, ženu ljubavničinim..., shvatili ste.

Mada je istraživanje obavljeno na voćnim muhama, znanstvenici vjeruju kako se ono može primijeniti i na složenije organizme, uključujući ljude. Razumijevanje procesa pamćenja i zaboravljanja - i potencijalna mogućnost upravljanja tim procesima - imat će dramatične posljedice.

Brži zaborav pomogao bi ovisnicima o opijatima i oboljelima od posttraumatskog stresnog poremećaja. Usporavanje zaborava pomoglo bi pak u liječenju demencije i drugih oblika gubitka pamćenja. A što ako se, kao i mnoga druga znanstvena otkrića, i ovo nađe u krivim rukama? Bolje odmah zaboraviti tu pomisao.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!