Potpuna pomrčina Sunca, koja će se dogoditi 12. kolovoza, jedan je od najiščekivanijih astronomskih događaja godine i privlači pozornost znanstvenika, zaljubljenika u svemir i javnosti diljem svijeta. Riječ je o rijetkoj pojavi koja nastaje kada se Mjesec potpuno poravna između Zemlje i Sunca, privremeno zaklanjajući Sunčev disk i pretvarajući dan u sumrak na području potpune pomrčine.

Iako će ona biti vidljiva samo s određenih dijelova Zemlje, interes za ovaj nebeski spektakl velik je i u Hrvatskoj te će ga mnogi pratiti u prijenosu ili uživo. Što ovu pojavu čini toliko posebnom, kakav je njezin znanstveni značaj te zašto i danas budi jednako divljenje kao i prije tisuća godina, razgovarali smo o tome s astrofizičarkom Vernesom Smolčić, a ona objašnjava i kako nastaju pomrčine, što možemo očekivati 12. kolovoza te na što treba obratiti pozornost prilikom njihova promatranja.

Što se zapravo događa tijekom pomrčine Sunca i zašto je riječ o tako rijetkom astronomskom događaju na pojedinoj lokaciji? Postoje li neke lokacije na Zemlji koje češće doživljavaju pomrčinu Sunca ili možda neke na kojima se ona nikad ne događa?

Pomrčina Sunca događa se za vrijeme mladog Mjeseca, kada se on nađe između Sunca i Zemlje, i kad se njegov položaj tako poklopi u odnosu na njih da mu sjena pada na Zemlju. Naime zato što je orbita Mjeseca oko Zemlje malo (za otprilike 5 stupnjeva) nagnuta u odnosu na Zemljinu orbitu oko Sunca, Mjesečeva sjena ne pada na nju svaki mjesec za vrijeme mlađaka, već samo nekoliko puta godišnje.

S obzirom na to da je Mjesečeva sjena na Zemlji mala, samo mali dio svijeta vidi pomrčinu. Oni koji se nalaze na putu te sjene vide potpunu pomrčinu, a djelomičnu pomrčinu oni koji se nalaze na putu Mjesečeve polusjene.

Zato su pomrčine Sunca ne samo rijetke nego i prolazne pojave. Iako se odvijaju nekoliko sati, faza potpune pomrčine, kada je ono potpuno zaklonjeno, traje samo nekoliko minuta, a najdulje dosad bilo je oko sedam minuta.

Do pomrčine može doći na bilo kojem mjestu na Zemlji. Zanimljivo je da proračuni pokazuju kako se na istom području na Zemlji potpuna pomrčina Sunca u prosjeku može očekivati otprilike jednom svakih 366 godina. Međutim odstupanja od toga mogu biti velika i nekad se u desetak godina dogode dvije na istom području, a neko drugo mjesto na Zemlji 'čeka' 1000 godina na nju. Pomrčina se može dogoditi bilo gdje na Zemlji, a nešto veća učestalost na sjevernoj polutki u zadnjih 5000 godina povezana je s dugoročnim promjenama u geometriji sustava Zemlja – Mjesec – Sunce.

Zašto pomrčine već tisućama godina fasciniraju ljude? Je li u njima doista bilo nečega 'misterioznog' ili je riječ isključivo o prirodnom fenomenu?

S obzirom na to da se radi o tako spektakularnoj astronomskoj pojavi, vrlo je primamljivo dati joj natprirodne moći i gledati na pomrčinu Sunca kao na simbol ili 'magiju'. A ona je zapravo potpuno prirodna i predvidljiva astronomska pojava koja se može izračunati stoljećima unaprijed. I unatrag.

Može li nam proučavanje pomrčina pomoći da bolje razumijemo Sunce i svemir ili su danas više spektakl nego znanstvena prilika?

Pomrčine Sunca i danas imaju veliku znanstvenu vrijednost, premda više nisu jedina prilika za proučavanje Sunčeve korone kao što su to bile prije stotinjak godina. Zahvaljujući svemirskim teleskopima i koronografima, astronomi danas mogu pratiti Sunce i koronu gotovo neprekidno, ali potpuna pomrčina i dalje pruža jedinstvene uvjete koje je teško potpuno reproducirati umjetnim putem. Tijekom tih nekoliko minuta moguće je promatrati najslabije dijelove korone, njezinu finu strukturu, dinamiku i promjene u neposrednoj blizini Sunčeva ruba. Istodobno se mogu provoditi mjerenja Zemljine atmosfere, ionosfere i utjecaja naglog nestanka Sunčeva zračenja na okoliš. Osim toga, pomrčine ostaju iznimno važne za popularizaciju znanosti – često potaknu velik broj ljudi da prvi put pogledaju prema nebu i zainteresiraju se za astronomiju.

Što biste preporučili nekome tko će prvi put promatrati pomrčinu? Na što treba obratiti pozornost da bi to iskustvo bilo što dojmljivije?

Preporučila bih da se unaprijed odabere lokacija i način promatranja ili da se razmisli o pridruživanju nekom javno organiziranom promatranju. Za pomrčinu 12. kolovoza ove godine, koja će u Hrvatskoj biti djelomična, bit će potreban neometan pogled prema zapadno-sjeverozapadnom obzoru jer će do nje doći pri zalasku Sunca, kada ono bude vrlo nisko nad obzorom. U Sunce ne smijemo gledati golim okom, tako da su za promatranje pomrčine potrebne certificirane naočale ili druga odgovarajuća zaštita. Više o sigurnim načinima promatranja Sunca može se pronaći u vodiču na Astroučionici.

Osim samoga Sunca, zanimljivo je obratiti pozornost na promjene u okolnoj svjetlosti i ugođaju krajolika tijekom te pojave. A ako nam vrijeme ne bude naklonjeno pa nam pomrsi planove, to nam onda daje razlog za planiranje promatranja neke od budućih pomrčina.

Kada će građani Hrvatske imati priliku vidjeti sljedeću značajniju pomrčinu Sunca i isplati li se zbog toga otputovati u drugu zemlju?

Značajniju pomrčinu građani Hrvatske imat će priliku promatrati već 12. kolovoza ove godine pri zalasku Sunca, a tu će večer obilježiti i vrhunac meteorskog pljuska Perzeida. Zaklonjenost Sunčeva diska bit će najveća u zapadnom dijelu Hrvatske: gledano iz Rijeke, iznosit će gotovo 80 posto, oko 70 posto iz Zagreba i Karlovca, oko 60 posto iz Zadra, 46 posto iz Osijeka te nešto manje od 30 posto iz Dubrovnika. Više informacija o tijeku pomrčine i vidljivosti iz različitih dijelova Hrvatske dostupno je na Astroučionici.

Mislim da se zbog potpune pomrčine Sunca barem jednom u životu isplati otputovati u neku drugu zemlju jer je to jedna od rijetkih prirodnih pojava koju ni fotografije ni videosnimke ne mogu vjerno prenijeti. Budući da potpune pomrčine vrlo rijetko prolaze preko istoga mjesta, često je lakše otputovati do lokacije na kojoj se može vidjeti nego čekati da ona dođe do nas.

Koja je pomrčina vama kao astrofizičarki ostala u posebnom sjećanju i zašto?

Povijesno gledano, jedna od najvažnijih svakako je pomrčina Sunca 1919. godine, kada je izveden danas slavni Eddingtonov eksperiment, kojim je prvi put potvrđena Einsteinova opća teorija relativnosti. Taj je rezultat Einsteina gotovo preko noći učinio svjetski poznatim znanstvenikom.

Od osobnih iskustava, posebno pamtim djelomičnu pomrčinu Sunca 1999. godine, koju sam promatrala s mora. Bila je to prva pomrčina koja me doista očarala i ostavila snažan dojam na mene, a možda je u meni i probudila pitanja o svemiru koja su me u konačnici i odvela u ovo zanimanje. U lijepom sjećanju ostala mi je i djelomična pomrčina 2022. godine, koju sam uspjela nakratko uloviti kroz oblake.

Kad biste morali izdvojiti trenutak tijekom potpune pomrčine koji bi svatko trebao doživjeti barem jednom u životu, koji bi to bio i zašto?

To bi svakako bio trenutak u kojem je pomrčina baš potpuna, dakle kada Mjesečev disk zakloni 100 posto Sunčeva diska, i to zato što tada usred dana nakratko zavlada sumrak, na nebu se pojavi Sunčeva korona, a cijela atmosfera postane gotovo nestvarna. To je prizor koji nijedna fotografija ne može u potpunosti dočarati.