Na panelu 'AI u hrvatskom gospodarstvu: Od potencijala do produktivnosti' sudjelovali su predsjednica Uprave Plive Hrvatska Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednik Uprave Klimaopreme Sergio Galošić, marketplace direktor Wolta Hrvatska Marin Šušnjar, predsjednik Uprave A1 Hrvatska Dejan Turk, predsjednik udruge HUP-ICT Hrvoje Josip Balen i član Uprave Hrvatskog Telekoma Siniša Đuranović. Razgovor je moderirao Robert Kopal.

'Umjetnu inteligenciju danas koristi 62 posto poduzeća dok ih je lani bilo 45 posto. No primjena AI-a širi se brže nego što se razvijaju strategija, nadzor, zaštitni mehanizmi i kompetencije potrebne za odgovorno upravljanje. Sljedeća faza zato nije samo više AI-a, nego kvalitetnija integracija u stvarne poslovne procese. AI agenti još su rana praksa: koristi ih devet posto poduzeća, sedam posto ih testira, a 17 posto planira njihovu primjenu. Među poduzećima koja ih već koriste, testiraju ili planiraju 64 posto njih očekuje da će AI agenti u sljedeće dvije godine značajno promijeniti način rada', izjavio je prof.dr.sc. Robert Kopal, član HUP-ove Koordinacije za umjetnu inteligenciju.

Nije dovoljno da zaposlenici koriste ChatGPT

Na početku panel rasprave Balen je upozorio da povjerenje u umjetnu inteligenciju ne raste istom brzinom kao njezina upotreba. 'Ne raste povjerenje u AI zbog hypea i halucinacija. Ljudi često poistovjećuju AI s otvorenim LLM sustavima i na tome trebamo raditi', rekao je.

Galošić smatra da se stvarno usvajanje AI-a u industriji ne može mjeriti samo time koriste li pojedinci neki alat.

Preduvjet jest zaposlenik koji prepoznaje njegovu vrijednost i koristi ga u svakodnevnom radu, ali to je tek prva razina. Druga je, prema njegovim riječima, uključivanje AI-a u poslovne procese kako bi ubrzao rad i pomogao menadžmentu pri donošenju odluka, a treća njegova potpuna integracija koja mijenja način poslovanja. 'Preduvjet je čovjek, ali on nije i jedini uvjet', poručio je Galošić.

Slično iskustvo ima i Wolt. Šušnjar je rekao da zaposlenici imaju pristup različitim alatima, od ChatGPT-ja i Claudea do Geminija, koji se koriste za pisanje mailova, raspoređivanje zadataka i druge operativne poslove. No stvarnu integraciju vidi ondje gdje AI postaje nevidljiv dio procesa. Kao primjer naveo je onboarding novih partnera, pri kojem sustav u pozadini prikuplja podatke o kompaniji i time ubrzava cijeli postupak.

Đuranović: Procese treba ponovno zamisliti

Za Sinišu Đuranovića, člana Uprave Hrvatskog Telekoma, ključni pomak tek dolazi – prijelaz s AI-a kao asistenta prema agentima koji će samostalno izvršavati zadatke.

'HT je tech kompanija i zato duboko vjerujemo da je AI revolucionarna tehnologija te da ćemo benefite te tehnologije tek početi vidjeti. Idemo od asistenta u procesima, koji čovjeku pomaže odlučiti na temelju analitike, prema agentu koji samostalno obavlja zadatke', rekao je.

Upravo će agenti, smatra, promijeniti poslovne procese, ali ne tako da ih kompanije jednostavno dodaju postojećem načinu rada.

'Suština je da postojeće procese u organizacijama treba ponovno zamisliti tako da se AI ugradi u njih. Tek tada možemo vidjeti stvarni pomak u produktivnosti. Razlika između inkrementalne i transformativne upotrebe jest u tome kako ste zamislili pojedini proces i djeluju li agenti autonomno u njemu', rekao je Đuranović.

HT je, kaže, već krenuo tim putem. Koristi različite AI alate, ali njihovim širenjem javlja se i pitanje troškova jer različiti modeli nisu jednako prikladni ni jednako skupi za svaki zadatak. 'Tu nastaje posebna filozofija i matematika. S agentima vjerujemo da će se dogoditi taj pomak. Počinjemo ih implementirati u organizaciji i očekujemo pomak u produktivnosti', rekao je.

Na Kopalovu dilemu treba li AI ugraditi u postojeći proces ili zbog njega proces potpuno transformirati, Đuranović nema dvojbe. 'Vjerujem da je drugi put ispravan. Prvi vodi do inkrementalne koristi, a ne transformativne', kaže.

No za to, dodaje, prvo treba educirati organizaciju.

'Kod nas je gotovo svaki zaposlenik prošao AI edukaciju. Omogućili smo svima da razumiju što se može napraviti, a zatim morate spojiti to znanje sa znanjem o poslovnim procesima. Ljudi koji znaju što alat može trebaju moći zamisliti proces na drukčiji način. Tu je potreban pravi leadership koji sve to objedinjuje. To je stalna interakcija između bottom-up i top-down pristupa', rekao je Đuranović.

Kad AI pogriješi, čovjek mora ostati u procesu

Dejan Turk iz A1 Hrvatska rekao je da njihova kompanija nije ograničila AI inicijative na jedan odjel, već je tržištima omogućila da eksperimentiraju. Hrvatska i Slovenija, kazao je, među najnaprednijima su unutar grupe.

A1 je u Hrvatskoj sam razvio chatbot i voicebot, a oni danas rješavaju više od polovice interakcija s korisnicima. No Turk je podsjetio da razvoj nije prolazio bez problema. 'Na početku je bilo dramatično. Korisnik se žali da nema novca, a chatbot mu kaže da ne mora platiti račun. Voicebot mu obeća da će ljudi doći s opremom koju mi nemamo', rekao je.

Zato, dodaje, uprava mora preuzeti vlasništvo nad upravljanjem umjetnom inteligencijom, umjesto da tu temu jednostavno prepusti tehnološkim odjelima. 'Uprava treba biti stvarni vlasnik upravljanja AI-em. AI nam daje mogućnost da tu temu dignemo na CEO razinu te se počnemo baviti korisnicima i prilikama koje imamo', rekao je Turk.

Pitanje ljudske kontrole otvorio je i Đuranović. HT već koristi AI u mrežnom segmentu, primjerice pri parametrizaciji i upravljanju potrošnjom energije, a agente trenutačno trenira za preuzimanje repetitivnih zadataka. 'Kad budemo sigurni da nema grešaka, prepustit ćemo im repetitivne zadatke u kojima nema etičkih i moralnih dilema', rekao je.

Granica se, međutim, povlači ondje gdje odluka ima šire posljedice. 'Svugdje gdje postoji siva zona u smislu odluke ili posljedice te odluke vjerujemo da čovjek treba biti in the loop. Zato treba educirati sve nas kako koristiti tehnologiju i kako zadržati kritičko razmišljanje', rekao je Đuranović.

Podsjetio je i na HT-ov projekt 'AI ti to možeš', kroz koji je prošlo oko 900.000 ljudi, a cilj mu je pridonijeti odgovornom korištenju tehnologije.

Farmacija: AI može ubrzati put lijeka do pacijenta

Nikolina Dizdar Čehulić istaknula je da farmaceutska industrija zbog strogo reguliranog okruženja ima dodatne zahtjeve pri uvođenju AI-a. Pliva koristi korporativno odobrene alate, među njima i premium verziju Copilota, uz posebno definirana sigurnosna pravila. Najveću vrijednost umjetne inteligencije vidi u mogućnosti da skrati vrijeme potrebno da lijek od razvoja dođe do pacijenta.

'To je najveći pomak koji će AI donijeti', rekla je. Očekuje napredak u istraživanju i razvoju, logistici i lancima opskrbe, ali upozorava na problem različite brzine razvoja tehnologije i regulacije. 'AI se razvija svjetlosnom brzinom, a regulator to ne prati. Loša regulacija guši inovaciju, ali dobra regulacija podiže povjerenje u AI i apsolutno nam treba. Pitanje je samo brzine i toga kako ćemo se uskladiti', rekla je.

Naglasila je i da odgovornost ne može biti prebačena na alat. 'Na nama je odgovornost. Ne može tool na kraju odlučivati. Ljudi na izvršnim razinama koriste AI, ali odgovornost ostaje na nama', kaže. Prema njezinu mišljenju, ne treba regulirati samu tehnologiju, nego zaštititi transparentnost procesa i jasno odrediti tko odgovara za posljedice odluka.

Ulaganje mora donijeti mjerljivu vrijednost

Automatizacija i učinkovitost i dalje su, prema Barometru, glavne koristi koje kompanije očekuju od AI-a. Galošić smatra da ulaganja u umjetnu inteligenciju treba promatrati jednako kao i druge tehnološke investicije – kroz konkretan povrat.

'Velika sredstva ulažu se u AI, i materijalno i vremenski. Vrijednost treba mjeriti kroz produktivnost, vrijeme, efikasnost i sve što može dovesti do boljeg poslovanja. Pitanje je koji output dobivamo putem AI-a i on mora biti kvantificiran', rekao je.

Zato ga, kaže, ne zabrinjava eventualno smanjenje broja pojedinačnih korisnika ako istovremeno raste primjena u poslovnim procesima.

Turk je upozorio da kompanije i kod novih AI alata često koriste tek mali dio dostupnih mogućnosti, kao što se godinama događa s Wordom ili Excelom. Tri stvari, smatra, napravit će ključnu razliku: pristup podacima, poslovni procesi i ljudi, odnosno korporativna kultura spremna na promjene.

'Ako zaposlenici brže rade, to ne znači automatski da će raditi kvalitetnije. AI nam daje priliku da transformiramo procese, posebno u kompanijama koje nisu najpoznatije po fleksibilnosti i brzini', rekao je Turk.

Prema Barometru, vlastito ili prilagođeno AI rješenje ima ili razvija oko 13 posto poduzeća, a više od 56 posto njih planira povećati ulaganja.

Strah od nestanka poslova ostaje

Gotovo polovica ispitanih, 46 posto, očekuje da će zbog AI-a nestati brojna radna mjesta, jednako kao i prošle godine. No 71 posto ujedno smatra da se to neće dogoditi upravo u njihovoj kompaniji. Panelisti su uglavnom naglašavali da će se prije promijeniti struktura poslova nego da će zaposlenost jednostavno nestati.

Balen je rekao da će AI povećati ekonomsku aktivnost i otvoriti nove mogućnosti, uključujući manje kompanije koje će si uz novu tehnologiju moći priuštiti ono što prije nisu mogle. Galošić je pak podsjetio na studije prema kojima je i robotizacija povećavala broj radnih mjesta. 'Pitanje treba postaviti drukčije: koliko će novih poslova uz AI nastati?' rekao je.

Đuranović je naveo američki primjer prema kojem je od 2023. do 2025. godine nestalo oko 200.000 poslova, ali ih je ujedno nastalo oko milijun.

'Tu je izgradnja podatkovnih centara, građevinska industrija je eksplodirala, raste potražnja za inženjerima. Neće tako biti zauvijek jer će se podatkovni centri jednom izgraditi, ali proroci su govorili da će pojava AI-a dovesti do gubitka radnih mjesta u gospodarstvu. U Americi se događa drukčije – nastaju novi poslovi, nove vještine i kompetencije koje svi trebamo usvajati', rekao je.

Kritičko razmišljanje kao ključna vještina

Barometar pokazuje da kompanije među najvažnijim budućim vještinama izdvajaju analitičko, kreativno i kritičko razmišljanje. Đuranović smatra da će upravo kritičko razmišljanje biti presudno. 'Za budućnost će kritičko razmišljanje biti najvažnija vještina. Oni koji spoje tehničko znanje, razumijevanje poslovnih procesa i kritičku prosudbu napravit će transformaciju koja će mijenjati konkurentnost gospodarstva', rekao je.

Dizdar Čehulić također upozorava da se potrebne kompetencije često podcjenjuju.

'Ne trebamo toliko ljude koji su samo vješti u AI-u, nego tehničke eksperte u svojim područjima koji mogu razgovarati s AI ekspertom i dobiti nešto više. Znanstvenik mora imati dobru bazu da bi s AI-em mogao otvarati nove horizonte. Uz AI možeš biti 'superhuman', ali ovisno o tome kakvu bazu imaš', rekla je.

Prema Barometru, čak 75 posto ispitanika smatra da hrvatski obrazovni programi nisu usklađeni s budućim potrebama gospodarstva povezanima s AI-em. Balen je podsjetio da je Hrvatska dugo zaostajala u cjeloživotnom učenju, ali da danas postoje HZZ-ovi vaučeri i sustav mikrokvalifikacija koji omogućuje razvoj novih programa.

AI se koristi brže nego što se njime upravlja

Problem je i u formalnom upravljanju AI-em. Strategiju ima ili izrađuje tek 16 posto poduzeća, a samo 13 posto ima osobu ili tim zadužen za AI i njegov nadzor. 'AI se primjenjuje brže nego što se njime formalno upravlja', sažeo je Kopal.

Sigurnosni problemi dobivaju na važnosti. Nedostatak ljudske kontrole među vodećim je rizicima, a kompanije navode i pristrane algoritme i pravne izazove. Zaštita podataka napreduje, ali 44 posto poduzeća još nema posebne mjere. Osim toga, poznavanje europskog AI Acta i dalje je nisko – 68 posto kompanija ne zna dovoljno o novom regulatornom okviru.

Balen razlog tome vidi i u slabom ulaganju u obrazovanje te činjenici da dio poduzeća još ne vidi AI kao poslovnu priliku.

'Europa je predvodnik u regulaciji. Imamo dobru regulaciju, AI nije prereguliran i AI Act je dobar dokument. Kad počnu rasti ulaganja u istraživanje i razvoj i kad kompanije shvate da se moraju nositi sa svjetskom konkurencijom, zanimat će ih i AI Act. Nezainteresiranost je problem, ne može se živjeti na lovorikama', rekao je.

Što bi trebala napraviti država?

Zadovoljstvo institucionalnom podrškom, pokazuje Barometar, i dalje je vrlo nisko. Za Balena je prioritet jasan: ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije te poticanje privatnih investicija. 'Na tome će se mjeriti konkurentnost poduzeća. R&D je broj jedan', rekao je.

Đuranović smatra da država prije svega treba pomoći u stvaranju povezanog AI ekosustava. 'Država treba raditi na ekosustavu koji povezuje infrastrukturu – mreže, povezivost i podatkovne centre – s akademskom zajednicom i startup scenom te pomoći u financiranju. Dio privatnog kapitala pronaći će svoj put', rekao je. No uloga države, dodaje, ne bi trebala stati na infrastrukturi.

'Od države bih očekivao da sudjeluje u povezivanju tog ekosustava te da svoje use caseove stavi na raspolaganje kako bi scena, s izgrađenom infrastrukturom, mogla rješavati i državne probleme. Ključ je povezivanje tih stvari, a tu država može puno napraviti', zaključio je Đuranović.