STRUČNJACI ODGOVARAJU

Je li preporuka da se u krizi zdravo hranimo nemoralna?

voće i povrće

voće i povrće

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

U kriznim vremenima kada ljudi moraju rezati sve troškove koje mogu, jedna od prvih stvari koje se nađu na udaru obično je prehrana, osobito ona zdrava

Nakon što su odustali od 'luksuza' kao što su zabava, kultura ili kvalitetna odjeća, ljudi su prisiljeni potražiti sljedeće na čemu bi mogli sačuvati koju kunu. Kako je na režijama to gotovo nemoguće, preostaje samo hrana.

U Hrvatskoj ona ionako predstavlja jedan od najvećih izdataka u kućnom proračunu. Hrvati za hranu izdvajaju 32 posto kućnog budžeta, što je daleko iznad prosjeka Europske unije u kojoj se troši 12,9 posto. Poznato je također da je u našoj zemlji hrana skuplja nego u europskim zemljama kada se u obzir uzme kupovna moć građana. Primjerice, riba i voće su kod nas gotovo 40 posto skuplji nego u Poljskoj koja ima praktički istu kupovnu moć. Cijene tih istih proizvoda kod nas su čak više nego u Sloveniji čiji stanovnici imaju 40 posto veću kupovnu moć.

Junk food je jeftiniji

Poznata je činjenica da je zdrava, odnosno pravilna prehrana uvijek skuplja od one slabje kvalitete i nutricionističke vrijednosti. Naime, jedno američko istraživanje iz 2007. pokazalo je da su tzv. junk food proizvodi jeftiniji po kaloriji te da u krizi njihove cijene rastu manje od cijena voća i povrća, a ponekad čak i padaju. Studija koju je provelo Sveučilište u Washingtonu utvrdila je da nezdravi proizvodi bogati kalorijama u prosjeku koštaju 1,76 dolara na 1.000 kalorija, a nisko kalorični proizvodi bogati važnim hranjivim sastojcima u prosjeku 18,16 dolara na 1.000 kalorija. Kada se to uzme u obzir, nije čudno da je pretilost raširena u društvenim slojevima slabijeg ekonomskog statusa.

Dr. sc. Irena Colić Barić iz Zavoda za poznavanje i kontrolu sirovina i prehrambenih proizvoda kaže da su se čak i stručnjaci u SAD-u nedavno zapitali imaju li pravo pozivati ljude da se pravilno hrane kada je kvalitetna hrana skupa. Ova situacija ironijom podsjeća na anegdotu prema kojoj je najomraženija francuska kraljica Marija Antoaneta, svojem narodu poručila: 'Ako nemaju kruha, neka jedu kolače'.

'Postoji rad koji je objavljen prije nekoliko godina u Americi koji otvara jednu moralnu dilemu već u samom nazivu pitanjem - imamo li pravo preporučiti ljudima da jedu najmanje 450 grama voća i povrća kada je ono toliko skupo', rekla je za tportal dr. Colić Barić i pojasnila: 'Poznato je i iz europskih studija da ljudi koji nemaju dovoljno novca kupuju hranu koja im je dostupnija. Pri tome se uglavnom razmišlja o tome da se zadovolje energetske potrebe obitelji. To je uglavnom jeftinija hrana koja može prehraniti više usta. Kod nas je to još izraženije. Mi smo 2008. godine na nacionalnom uzorku proveli jedno istraživanje u kojem smo pitali potrošače što gledaju na deklaracijama na proizvodima, odnosno što im je važno. Pokazalo se da najveći broj njih prvo gleda rok valjanosti, a potom cijenu. Ako su dva proizvoda istog trajanja, odlučuju se za jeftiniji.

Konačno, naša je prehrambena industrija napravila funkcionalnu hranu koja je nešto skuplja, no ona se postupno povlači s tržišta jer ljudi nemaju novaca za nju. Dakle, ako Amerikanci postavljaju ovo pitanje, što da mi kažemo', zaključila je Colić Barić koja predaje na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Moguće je, ali treba mijenjati navike!

Medicinska biokemičarka dr. sc. Donatella Verbanac docentica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu smatra da odgovor ipak postoji, no kao što je to uglavnom slučaj sa svakim pravim rješenjem ono nije lako. Moguće je zdravo se hraniti čak i u ovim teškim vremenima, tvrdi Verbanac, ali ljudi za to moraju biti spremni mijenjati prehrambene navike.

'Postoje radovi koji govore da je mediteranska prehrana preskupa. Maslinovo ulje je skupo, kao i voće i povrće visoke kvalitete. No ja sam sigurna da se ljudi i u krizna vremena mogu vrlo dobro i adekvatno hraniti', kaže Verbanec.

'Međutim, moramo voditi računa da danas jedemo prevelike porcije. Svatko bi trebao jesti porciju veličine svoga dlana. Onda možemo vidjeti da nije nikakav problem pojesti dvije voćke na dan ili dvije šake povrća na dan. Treba jesti malo, ukusno i raznoliko, a to ne mora biti skupo. Ja zagovaram to da treba poraditi na veličinama porcije. Ionako se maslinovo ulje preporučuje u količinama od dvije do tri žlice na dan. Kada se tako zdravo hranimo, onda nije problem čak ni ako tu i tamo pojedemo nešto iz restorana brze hrane. Za prehranit se i za preživjeti nije potrebno previše', poručuje Verbanec.

Kao još jedno od mogućih rješenja za zdravu prehranu u kriznim vremenima stručnjaci preporučuju sezonsku hranu koja je i jeftinija i ukusnija. Primjerice, paprike i rajčice zimi često koštaju više od 20 kuna po kilogramu, dok im je ljeti, kada im je sezona, cijena dva do tri puta niža. Isto vrijedi i za voće. Zimi se naranče i kiviji mogu kupiti i za 6 kuna po kilogramu, dok su ljeti dvostruko skuplji. Postoje i neke vrste voća i povrća koje su uvijek dostupne po pristupačnim cijenama. Primjerice, sezona jabuka traje cijelu jesen i zimu no, kao i zelena salata one se mogu relativno povoljno nabaviti tijekom cijele godine.

Drugim riječima recept za zdravlje u krizi je jesti malo, raznovrsno, kvalitetno i sezonsko!

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!