'Brijuni, otočje koje je desetljećima nosilo melankoličan šarm povijesti, danas se budi s ambicijom da postane suvremeno kulturno središte Mediterana', piše ugledni Financial Times, koji je u opširnoj reportaži predstavio Brijune u kontekstu skorašnjeg izlaska knjige 'Brioni Islands' u autorstvu Sabine i Reinera Opokua.

'Put do Brijuna vodi iz Fažane, malog ribarskog mjesta nadomak Pule. Čim zakoračite na otok, čini se kao da ste zakoračili u filmski kadar Wesa Andersona – spoj austro-ugarskog sjaja, socijalističkog realizma i suptilne patine vremena. Taj kontrast stvara melankoličnu privlačnost koja otoke čini jedinstvenima', prenosi citat iz knjige Financial Times pa opširno predstavlja ovaj hrvatski biser.

Tito i zlatno doba Brijuna

Još krajem 19. stoljeća, vizionar Paul Kupelwieser pretvorio je Brijune u utopijski resort. S inženjerom Aloisom Zuffarom iskorijenio je močvare i malariju, posadio tisuće stabala, oblikovao šetnice i livade, a otok naselio egzotičnim životinjama – od zebri do tigra. Ubrzo su sagrađeni hoteli Karmen i Neptun, koji su privukli europsku elitu. Na Brijunima su tada boravili Thomas Mann, James Joyce i nadvojvoda Franjo Ferdinand.

Od 1953. godine otoci postaju Titov ljetnikovac i političko središte nesvrstanih. U njegovoj vili Brijunki održavali su se povijesni sastanci – ondje su boravili kraljica Elizabeta II., Fidel Castro, Che Guevara, Nehru i Naser, dok su svjetske zvijezde poput Sophije Loren, Richarda Burtona i Elizabeth Taylor uživale u njegovom društvu.

'Titov bijeli Cadillac Eldorado iz 1953., dar kanadskog iseljenika, i danas je očuvan te se koristi za panoramske vožnje. Njegov privatni zoološki vrt, u kojem je 1971. Richard Burton hranio slonicu Sony, ostao je dio otočke mitologije. Slonica Lanka, dar Indire Gandhi, i danas je simbol te epohe', piše Financial Times.

Ljepota zamrznuta u vremenu

Arhitektura i pejzaži Brijuna i danas odišu nostalgijom prošlog stoljeća. Hotel Karmen, izgrađen za vrijeme talijanske uprave, još uvijek čuva estetiku kasnog socijalizma, dok monumentalne skulpture i freske polako blijede pod zubom vremena. Oni koji traže suvremeni luksuz radije odsjedaju u obnovljenom Grand Hotelu Brioni u Puli.

No čar otoka nije u raskoši, nego u osjećaju da vrijeme ondje teče drugačije – da se prošlost i sadašnjost prepliću u gotovo nadrealnom skladu.

Brijuni kao nova kulturna pozornica

Knjiga Sabine i Reinera Opokua nije samo omaž povijesti, već i poziv na ponovno buđenje Brijuna kao kulturnog odredišta. Autori predlažu da otoci postanu mjesto susreta umjetnika, znanstvenika i mislilaca iz cijelog svijeta – 'otočje nesvrstanih u novom smislu', prostor dijaloga i održivih ideja.

Jedan takav projekt već postoji: Kazalište Ulysses, utemeljeno u bivšoj austro-ugarskoj tvrđavi, danas je jedno od najvažnijih kazališnih središta Hrvatske. Ondje su nastupali Vanessa Redgrave i Ralph Fiennes, a repertoar obuhvaća klasike od Sofokla do Tennesseeja Williamsa.

Povratak duše Mediterana

Brijuni, nekoć utočište aristokracije i državnika, sada imaju priliku ponovno postati središte umjetnosti i ideja. Njihova 'vesela apsurdnost', kako je nazivaju autori, možda je upravo ono što svijetu danas treba – mjesto gdje se povijest ne briše, već pretvara u inspiraciju za budućnost.