Svaki euro potrošen na rješenja za internet stvari mogao bi do 2025. rezultirati s do 12 eura u povećanju produktivnosti, kupovnoj moći potrošača i uštedi vremena
Treće godišnje izdanje studije analitičke kuće A.T. Kearney o visoko-tehnološkoj industriji u Europi pokazuje kako će u sljedećih deset godina europsko tržište rješenja koje osigurava internet stvari vrijediti 80 milijardi eura. Potencijalna vrijednost za ekonomiju mogla bi doseći gotovo bilijun eura ili sedam posto BDP-a Europske unije.
Usluge iz područja interneta stvari u Europskoj uniji mogu do 2025. godine pridonijeti povećanju produktivnosti u iznosu od 430 milijardi eura, povećanju kupovne moći potrošača u iznosu od 300 milijardi eura i uštedi vremena ljudi u iznosu od 210 milijardi eura.
Potencijal interneta stvari za stvaranje dodane vrijednosti u Europskoj uniji u sljedećih deset godina iznosi do 940 milijardi eura.
'U Europi su industrije poput transporta, doma i domaćinstva, zdravstva od vitalne važnosti za internet stvari, ali i obratno', kaže Marko Derča, potpredsjednik u A.T. Kearneyu, 'S rastom interneta stvari, ove industrije postat će još inovativnije te troškovno konkurentnije.
S obzirom na njihove globalno čvrste pozicije, mogu poslužiti kao temelj razvoja ekosustava interneta stvari u Europi i igraju važnu ulogu u jačanju gospodarstva u Hrvatskoj.'
Za ostvarenje potencijala potrebna je povezanost više od 25 milijardi predmeta samo u zemljama Europske unije.
U šest kategorija diferenciranih prema davateljima usluga u domeni interneta stvari na godišnjoj razini to će predstavljati tržište vrijedno 80 milijardi eura: 22 milijarde eura bit će vrijednost tržišta za sistemske integracije, 18 milijardi eura za agregacije usluga i platformi, 15 milijardi eura za cloud usluge, analitiku, automatizaciju i sigurnost te 15 milijardi eura za povezivost i pristup mreži, 10 milijardi eura za komponente i module, a milijarda eura za programsku podršku za sustave i upravljanje.
Prilika koju ne treba propustiti
'Učinak mreže digitalnih poslovnih modela bi trebao potaknuti razvoj novih ogromnih platformi na tržištu interneta stvari. Kada se ista stvar dogodila tijekom prvog vala interneta, Europa nije uspjela proizvesti niti jednog od top-20 igrača i prepustila je to tržište američkim i kineskim kompanijama', kaže Derča.
Ako se ovaj scenarij ponovi, ne samo da će to negativno utjecati na zaposlenost, već će također imati i negativan utjecaj na trgovinsku bilancu u Europi i lišit će Europu sredstava za istraživanje i razvoj potrebnih za razvoj budućih inovacija. Postojanje internetskih divova koji imaju sjedište u Europi stvorilo bi idealnu priliku za konsolidaciju start-up hubova, zahvaljujući financiranju koje će oni preusmjeriti u nove startup projekte.
Europa predvodi i u produktivnosti i u inovativnosti u velikom broju industrija te ima regulatorni radni okvir koji se može prilagoditi za podržavanje interneta stvari i digitalno pismene građane.
Središta razvoja ekosustava interneta stvari mogli bi biti telekomunikacijski operatori, davatelji energetskih i komunalnih usluga, financijske institucije, tvrtke u području zdravstva, sektor osobne sigurnosti, transport i proizvođači industrijskih strojeva.
Usprkos trenutnoj prednosti Europe, njen položaj u industriji interneta stvari je prilično izazovan. Kompanije koje proizvode komponente, predmete, programsku podršku i pružaju različita rješenja svoj položaj na tržištu izgradit će samo kroz naporan rad.
Važnost standardizacije
Europa bi mogla staviti veći fokus na standardizaciju kako bi utjecala na upravljanje internetom stvari. Dok su privatni konzorciji poprilično uznapredovali kada je u pitanju standardiziranje odnosa kompanija s potrošačima, EU bi trebala kreirati svoje standarde pogotovo u kada su u pitanju proizvodnja, pametne mreže, zdravstva i privatnosti podataka.
Kao i u prošlim tehnološkim revolucijama, za ostvarenje ovako ambicioznih planova potrebna je odvažna reakcija kreatora poslovnih politika kako bi se stvorili uvjeti za procvat IoT-a u Europi.
U A.T. Kearneyju izdvajaju ovih osam prioriteta:
1) Osloboditi regulirane sektore poput zdravstva, energetike i komunalnih usluga
2) Financirati i zadržati vlasništvo nad budućim ogromnim platformama kako bi se lokalizirala njihova vrijednost
3) Direktne javne investicije usmjerene u internet stvari
4) Prisutnost Europe u standardizaciji tržišta
5) Zaštiti privatnost paralelno s podržavanjem inovacija
6) Povećati sigurnost podataka
7) Podržati investiranje u telekomunikacijske mreže i poticati univerzalan pristup za Internet stvari
8) Redefinirati društvene ugovore i podržati transformaciju tržišta rada.
Tijekom sljedećeg desetljeća broj povezanih uređaja će drastično porasti jer inovacije konvergiraju. Dolazi do napretka u području poboljšanja performansi, energetske efikasnosti i smanjenju veličine senzora i aktuatora.
Cijene mikro-električno-mehaničkih sustava padaju, a pohrana podataka postaje kompaktnija i jeftinija. Uvodi se protokol IPv6, nova verzija internet protokola, koji omogućava do 340 bilijuna potencijalnih Internet adresa.
Povećava se i izbor rješenja za povezivanje, koja omogućavaju korištenje aplikacija kojima je potrebna veća brzina (5G) i niska propusnost kao i izbor aplikacija koje imaju nisku potrošnju energije (LPWA).
