što nas čeka

Ima ih po cijelom svijetu: Podučavaju, istražuju, pišu knjige... Hrvatski znanstvenici otkrili su nam svoje želje i brige za 2019.

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 25.12.2018 18:34
  • Objavljeno 25.12.2018 u 18:34
Hrvatski znanstvenici (s lijeva gore, u smjeru kazaljke sata): Pavelić, Rudan, Supek, Smolčić, Štagljar, Korlević, Dominis Prester, Tkalčić, Bregović, Lauc, Uroić, Primorac, Đikić i Grbeša

Hrvatski znanstvenici (s lijeva gore, u smjeru kazaljke sata): Pavelić, Rudan, Supek, Smolčić, Štagljar, Korlević, Dominis Prester, Tkalčić, Bregović, Lauc, Uroić, Primorac, Đikić i Grbeša

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell/Žarko Bašić/Petar Glebov/Nel Pavletić/Danijel Berković/Sandra Šimunović/Goran Jakuš/Tomislav Miletić/Davor Višnjić/Boris Šćitar/Večernji list/Licencirane fotografije/ANU/IRB Barcelona

Vodeće hrvatske znanstvenike upitali smo čime se bave, kakvi su im planovi u sljedećoj godini te što bi najviše voljeli da se dogodi u znanosti. Evo što su nam odgovorili

Gdje su danas, što trenutno rade i čime će se u sljedećoj godini baviti naši znanstvenici, zanimalo nas je pa smo ih zamolili da nam to sami kažu. Do njih i nije tako lako doći. Ima ih po cijelom svijetu; podučavaju, istražuju, pišu knjige i smišljaju nove lijekove, izume i ideje. Ima ih doista svugdje. Neki su trenutno u Hrvatskoj, drugi rade i stvaraju u Australiji, Škotskoj, Njemačkoj, Sjedinjenim Državama, Sloveniji…

Istražuju fenomene lažnih vijesti i utjecaj migranata na društvena zbivanja. Bore se protiv smrtnosti djece u najsiromašnijim dijelovima svijeta. Pokušavaju shvatiti mehanizme mutacija koje vode razvoju bolesti, liječiti tumore i istražiti neželjene učinke lijekova. Vode rasprave o poboljšanju čovjeka i dizajniranju beba, proučavaju trusna područja na Zemlji i istražuju crne rupe u svemiru. Žele proniknuti u tajne tamne materije i energije koje upravljaju sudbinom svemira i objasniti misterij nastanka života.

Brine ih zagađenje okoliša, opća nebriga prema planetu i dogmatski pristup učenju te žele manje birokracije u poslu i bolju znanstvenu edukaciju mladih; ili da ljudi jednostavno pronađu malo vremena, podijele ga s drugima i uživaju u životu. Pa pročitajmo što to rade i što žele neki od naših najvećih umova.

Igor Rudan, biomedicina i zdravstvo

Prof.dr. sc. Igor Rudan, profesor međunarodnog zdravlja i molekularne medicine na Usherovu institutu Sveučilišta u Edinburghu

Prof.dr. sc. Igor Rudan, profesor međunarodnog zdravlja i molekularne medicine na Usherovu institutu Sveučilišta u Edinburghu

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Prof. dr. sc. Igoru Rudanu, profesoru međunarodnog zdravlja i molekularne medicine na Usherovom institutu Sveučilišta u Edinburghu, prioritet postaje prenošenje znanja koje je čovječanstvo steklo u 21. stoljeću drugim ljudima na popularan način. To se posebno odnosi na mlade ljude, koji tek trebaju izabrati karijere. Trenutno piše 'Tetralogiju o 21. stoljeću'. Publika je vrlo dobro prihvatila prve dvije knjige iz te serije: 'Točna boja neba' koja se bavi se napretkom znanosti i 'Zao zrak' koja govori o napretku medicine. Obje knjige sad se prevode se na strane jezike.

Sljedeće godine radit ću: U 2019. nadam se objavljivanju treće knjige, koja će se baviti tehnološkim napretkom i njegovim utjecajem na svakodnevni život ljudi, a četvrta bi se trebala pozabaviti pitanjem prilagodbe na sve brže promjene u 21. stoljeću. Vjerujem kako bi te četiri knjige trebale činiti cjelinu koja bi mnoge mlade ljude mogla dobro pripremiti na izazove 21. stoljeća i omogućiti im što bolje razumijevanje procesa koji se trenutno odvijaju, kao i napretka koji nas tek čeka.

Survival: The Story of Global Health

Izvor: Društvene mreže / Autor: Survival The Story of Global Health

Proteklih petnaestak godina puno sam vremena i truda posvetio problemu smrtnosti djece u svijetu, posebno u najsiromašnijim zemljama Afrike i jugoistočne Azije, te smanjenju smrtnosti putem raznih javno-zdravstvenih intervencija i povećane efikasnosti ulaganja u zdravlje stanovništva siromašnih zemalja. Zahvaljujući brojnim naporima velikog broja ljudi, smrtnost djece u svijetu od 2001. do danas prepolovljena je, ali u svijetu i dalje svake godine umire šest milijuna djece, što je također neprihvatljivo. Nakon već postignutih uspjeha u suzbijanju najčešćih zaraznih bolesti djece, u idućoj godini planiram se posvetiti definiranju prioriteta u suzbijanju uzroka smrti djece koji i dalje djeluju, ali do sada nisu bili u prvom planu. Poput anemije srpastih stanica u Africi, sindroma iznenadne dojenačke smrti, pa čitavog niza genetski uvjetovanih poremećaja metabolizma te prevencija nesreća koje pogađaju malu djecu, poput padova, utapanja, gušenja, ali i onih u prometu zbog nedovoljnih sigurnosnih mjera na prenapučenim prometnicama u zemljama u razvoju. To su izazovi za narednih desetak godina u kojima svjetska zajednica mora postići napredak.

U 2019. želim: U biomedicini najviše bih volio kada bismo postigli značajne prodore u razumijevanju rada mozga. Bilo bi zanimljivo razumjeti materijalnu, tj. biološku podlogu svijesti, misli, pamćenja, ideja, kognitivnih sposobnosti te spavanja i budnosti. Silno bi me zanimalo kad bi fizičari na zadovoljavajući način uspjeli objasniti što je to vrijeme. Prioritet postaju i grane znanosti koje se bave mogućim novim idejama o tome kako riješiti probleme povezane s općim zagađenjem okoliša te zbrinjavanjem plastičnog i drugog otpada i održavanjem zraka, pitke vode i tla nezagađenima, kao i njihovo čišćenje. Također, zanimao bi me svaki napredak prema izvorima energije koji će čovječanstvu omogućiti održiv daljnji razvoj.

Ivan Đikić, molekularna biologija

Prof. dr. sc. Ivan Đikić, profesor Medicinskoga fakulteta Sveučilišta Goethe u Frankfurtu

Prof. dr. sc. Ivan Đikić, profesor Medicinskoga fakulteta Sveučilišta Goethe u Frankfurtu

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Glavna tema laboratorija prof. dr. sc. Ivana Đikića je razumijevanje tumorskih oboljenja i utjecaj bakterija na metastaziranje tumora. Tumori su sve raznolikiji zbog brojnih promjena i novih mutacija pa se pojavljuju u sve ranijoj dobi. Uz to, bakterije u našem organizmu mogu dodatno utjecati na tumorske stanice, potičući njihovo metastaziranje. U organizmu čovjeka postoji više bakterijskih stanica, ima ih oko 40 trilijuna, nego samih ljudskih stanica koji je 30 trilijuna. To su veliki izazovi i potreban je interdisciplinarni rad brojnih znanstvenika ukoliko želimo biti uspješni, upozorava Đikić.

Sljedeće godine radit ću: U siječnju započinje s radom Frankfurt Cancer Institute, novi onkološki znanstveni centar u Njemačkoj. Na kompetitivnim natječajima dobili smo oko 116 milijuna eura za rad i pokretanje tog centra. U Genentechu u San Franciscu istražujem bakterije otporne na sve poznate antibiotike. One su prema Svjetskoj znanstvenoj organizaciji jedna od najvećih opasnosti u svijetu u sljedećih 50 godina. U Max Planck institutu otvaram laboratorij i radit ću na strukturalnoj biologiji najveće membranske organele u ljudskim stanicama.

U 2019. želim: da se značajno poboljša uspješnost liječenja tumora. U tom smislu obećavajuća su nova otkrića u području imunoterapije. U bazičnoj znanosti želio bih da se unaprijedi znanstvena edukacija mladih i unaprijedi inderdisciplinarna kultura rada na velikim znanstvenim izazovima.

Krešimir Pavelić, biomedicina i zdravstvo

Prof. dr. sc. Krešimir Pavelić, pomoćnik rektora Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

Prof. dr. sc. Krešimir Pavelić, pomoćnik rektora Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Znanstveni rad prof. dr. sc. Krešimira Pavelića odvija se u području translacijske medicine. Završava četvrtu godinu kliničkog testiranja preparata protiv osteoporoze i sprema se objaviti rezultate u renomiranom znanstvenom časopisu. Sa suradnicima iz Austrije i Slovenije radi na kliničkom testiranju preparata koji bi trebao pomoći oboljelima od Crohnove bolesti. Dovršili su i značajnu znanstvenu raspravu o genskom editiranju, transhumanizmu i tzv. poboljšavanju čovjeka, odnosno dizajniranju beba. I dalje intenzivno radi na problematici personalizirane medicine te na istraživanju novih organskih spojeva usmjerenih protiv tumora. Njegov organizacijski angažman sveden je na funkciju pomoćnika rektora Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, gdje organizira biomedicinska istraživanja.

Sljedeće godine radit ću: Nastavit ću istraživanja iz područja djelovanja nekih novih organskih spojeva protiv raka, s posebnim naglaskom na problem metastaziranja. Uskoro će nam na temu interakcija proteina u metastazama biti objavljen rad u Cambridge Pressu. Intenzivno ću nastaviti istraživanja ionskih izmjenjivača u eksperimentalnoj i kliničkoj medicini. Nastavit ću i angažman u europskim znanstvenim institucijama. Velik dio vremena posvetit ću organiziranju sustavnog istraživačkog i studijskog rada u području biomedicine na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Na tom projektu surađujemo s kolegama iz Slovenije, Italije, Njemačke i Austrije.

sve je moguće

Vječno topla kava, tableta koja vam javlja da je popijena... ovo su najluđi izumi u 2018.

Pogledaj galeriju
13

Nastavit ću napore oko plasiranja projekata na bazi ionskih izmjenjivača u kliničkoj medicini. Po narudžbi poznatog američkog izdavača, spremam se dovršiti knjigu o zeolitima u medicini. Nastavit ću i svoj publicistički rad iz područja personalizirane medicine te problema zdravstvenog sustava u svijetu. Za sve ovo imam neprocjenjivu pomoć supruge Sandre Kraljević Pavelić, voditeljice doktorske škole Sveučilišta u Rijeci.

U 2019. želim: Znanost je inače i u nas i u svijetu u krizi. Ta se kriza očituje uglavnom u dogmatskom pristupu znanosti i istraživanjima. Studente stalno učim da ne podliježu dogmama u znanosti te da ih spremno i s razlogom napadaju. Znanost danas još uvijek pati od redukcionizma. Velik broj znanstvenih časopisa pod utjecajem je lobija. Kad je riječ o Hrvatskoj, poruka je ministrici i Vladi vrlo jasna: ukinite hitno samoupravljanje u znanosti. Ukinite sadašnji izbor znanstvenih lidera, ukinite znanstvena vijeća na sveučilištima i institutima. Vrlo često ta vijeća su paravan iza kojeg se krije nesposobni lider.

Hrvoje Tkalčić, geofizika i seizmologija

Prof.dr. sc. Hrvoje Tkalčić, geofizičar i izvanredni profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu

Prof.dr. sc. Hrvoje Tkalčić, geofizičar i izvanredni profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: N.N.

Prof. dr. sc. Hrvoje Tkalčić, geofizičar i izvanredni profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri, u posljednje se vrijeme posvetio postavljanju mreže seizmografa na oceansko dno blizu oceanskog hrpta i otoka Macquarie u Južnom oceanu. Ovim projektom želi se istražiti zbog čega se baš tamo događaju najveći potresi na svijetu i nije li možda u pitanju rađanje nove subdukcijske zone. Uz to, mreža koja će se rasprostirati po oceanskom dnu na površini od oko 20.000 kilometara u obliku spiralnih krakova će poput divovske antene moći bilježiti valove lokalnih i dalekih potresa, pratiti kitove, oluje, dinamiku antarktičkog leda i ostale atmosferske fenomene s raznih dijelova planeta.

Sljedeće godine radit ću: Pripremat ćemo se za to putovanje koje bi se trebalo realizirati u ožujku i travnju 2020. Priprema uključuje zdravstvene i druge pripreme mog tima s Australskom antarktičkom divizijom i Marine National Facility. Instrumenti će na oceanskom dnu i na otoku Macquarie ostati točno godinu dana i kontinuirano bilježiti gibanje tla, a recovery voyage bit će u ožujku 2021.

U 2019. želim: Velika mi je želja da seizmometar Mars InSight, koji se uspješno spustio na površinu Marsa, počne funkcionirati i da nam pošalje kvalitetne podatke koje ćemo moći analizirati za istraživanje njegove unutrašnjosti. Za sada još ne znamo koliko je velika jezgra Marsa i u kojem je agregatnom stanju.

Korado Korlević, astronomija

Prof. Korado Korlević, voditelj zvjezdarnice Višnjan i 18. najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena

Prof. Korado Korlević, voditelj zvjezdarnice Višnjan i 18. najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Prof. Korado Korlević, voditelj zvjezdarnice u Višnjanu, trenutno je zaokupljen nizom projekata koji se odvijaju izvan njegove uske struke: edukacijom, novim tehnologijama i zaštitom prirode. Puno je projekata i s njima ima problem jer, kaže, svi uspijevaju...

Što se astronomije tiče, bit će poduhvat zadržati poziciju među pet najvažnijih svjetskih zvjezdarnica u praćenju potencijalno opasnih asteroida jer to znači osmisliti i provesti nekih 20 posto rasta efikasnosti. Kad pogledamo koji su sve igrači u igri - USAF, NASA, Caltech... - bit će posla, pogotovo kod nas, jer sve to treba osmisliti i bez novca.

Sljedeće godine radit ću: Glavni projekt nam nije znanstveni, već tehnološki razvoj sljedeće generacije teleskopa za praćenje tijela koja se približavaju Zemlji. Kada uzmemo da će se to raditi s učenicima i studentima, to je i izuzetan edukacijski projekt.

U 2019. želim: Znanstvena otkrića su teška za predviđanje, ali jedno već duže čekamo - što su to tamna materija i energija koje upravljaju sudbinom svemira? Druga želja mogla bi biti da postanemo normalna država, da se hrvatsko zakonodavstvo promijeni i da velike znanstvene zaklade, kao što je na primjer Max Planck, smiju u Hrvatskoj osnivati institute pod istim uvjetima kao i u svijetu. Ipak, priželjkujem i nešto moguće, bržu implementaciju već otkrivenoga u sfere medicine i tehnologija.

Dragan Primorac, genetika

Prof. dr. sc. Dragan Primorac, profesor na američkim sveučilištima Penn State i New Haven te medicinskim fakultetima u Splitu, Osijeku i Rijeci; predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina

Prof. dr. sc. Dragan Primorac, profesor na američkim sveučilištima Penn State i New Haven te medicinskim fakultetima u Splitu, Osijeku i Rijeci; predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

Prof. dr. sc. Dragan Primorac s timom Specijalne bolnice Sv. Katarina u suradnji s tvrtkom OneOme u suvlasništvu vodeće američke klinike Mayo radi na kliničkoj implementaciji najobuhvatnijeg farmakogenomskog testa koji analizira 25 gena i 111 pripadajućih polimorfizama odgovornih za procesuiranje 350 lijekova. O značenju ovog projekta, ističe Primorac, najbolje govori podatak, objavljen u vodećem američkom medicinskom časopisu JAMA, da godišnje samo u SAD-u više od dva milijuna hospitaliziranih bolesnika nakon uzimanja lijekova osjeća ozbiljne štetne i neželjene učinke, dok njih 128.000 zbog toga i umre. Zbog toga se samo u SAD-u za zdravstveni sustav izdvaja 136 milijardi dolara godišnje kako bi se sanirali štetni učinci lijekova.

Sljedeće godine radit ću: '11th ISABS Conference on Forensic and Anthropologic Genetics and Mayo Clinic Lectures in Individualized Medicine', jedan od vodećih svjetskih znanstvenih događaja, održat će se od 17. do 22. lipnja u Splitu pod pokroviteljstvom HAZU. Skup organiziramo u suradnji s klinikom Mayo, Američkom akademijom za forenzične znanosti, američkim sveučilištima Penn State, New Haven i George Washington te nizom hrvatskih sveučilišta i znanstvenih organizacija. Na konferenciji će sudjelovati niz dobitnika Nobelove nagrade: Paul Modrich, Thomas Sudhoff, Avram Hershko i Robert Huber.

U 2019. želim: Propisivanje lijekova sukladno genskom profilu pojedinca znatno smanjuje vjerojatnost pojave štetnih i neželjenih učinaka, istodobno smanjujući vjerojatnost predoziranja u odnosu na tipičnu situaciju u kojoj se lijek propisuje sukladno bolesnikovoj tjelesnoj težini i starosti. 'Prvi u Europi uvodimo sveobuhvatni farmakogenomski sustav i uvjereni smo da će farmakogenomika postati nezamjenjiva u izboru najboljeg mogućeg lijeka, kao i njegove doze, istodobno umanjujući rizik popratnih pojava, predoziranja i nepovoljnih posljedica interakcije lijekova', kaže Primorac.

Dijana Dominis Prester, teorijska fizika i astrofizika

Prof. dr. sc. Dijana Dominis Prester, izvanredna profesorica Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci

Prof. dr. sc. Dijana Dominis Prester, izvanredna profesorica Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Prof.dr. sc. Dijana Dominis Prester trenutno je fokusirana na istraživanja u području astrofizike na visokim energijama u međunarodnim eksperimentima MAGIC i CTA. U sklopu hrvatskog konzorcija i rastuće grupe na Sveučilištu u Rijeci istražuje crne rupe u središtima dalekih galaksija te strukturu svemira i prirodu gravitacije. Važan događaj u tom kontekstu je bila nedavna inauguracija najvećeg gama teleskopa na svijetu, prototipa LST-1 na Kanarskim otocima.

Sljedeće godine radit ću: Nadamo se analizirati prva mjerenja napravljena pomoću teleskopa LST-1, za koji izrađujemo Monte Carlo simulacije u svrhu testiranja, baždarenja i optimiziranja rada novog instrumenta.

U 2019. želim: Najveća stvar za koju bih voljela da se dogodi u svijetu znanosti je smanjenje zabrinjavajuće rastućeg trenda birokratizacije znanstveno-istraživačkog sustava. Sve više vremena znanstvenici provode radeći administrativne poslove, a istovremeno se sve veći postotak sredstava namijenjenih znanosti koristi za financiranje birokracije, umjesto znanstvenog rada i istraživanja. Iako je to inicijalno započeto zbog želje za poboljšanjem sustava, rezultat je nažalost kontraproduktivan. To koči istinski napredak znanosti i stvara uvjete u kojima je kreativan znanstveni rad sve teži. Već su prije nekoliko godina vrlo ugledni svjetski znanstvenici, među kojima ima i nobelovaca, upozoravali na to da većina najvećih povijesnih znanstvenih otkrića ne bi bila moguća u uvjetima financiranja znanosti u kojima se danas nalaze znanstvenici.

Nadam se da još uvijek nije kasno da svjetska znanstvena zajednica osvijesti taj problem i kroz aktivniji dijalog s političarima i institucijama koje se bave organiziranjem i financiranjem znanosti pomogne u razvoju sustava u kojem će sustav administracije koja se bavi znanstvenim istraživanjima biti u službi napretka znanosti, umjesto da znanost služi razvoju birokratizacije društva.

Igor Štagljar, molekularna biologija

Prof. dr. sc. Igor Štagljar, profesor molekularne genetike na sveučilištu u Torontu

Prof. dr. sc. Igor Štagljar, profesor molekularne genetike na sveučilištu u Torontu

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Prof. dr. sc. Igor Štagljar, profesor molekularne genetike na sveučilištu u Torontu, radi na novim lijekovima protiv najčešćeg oblika karcinoma pluća, tzv. karcinoma pluća nemalih stanica i proučava nedavno razvijene spojeve koji bi jednom mogli postati efikasni lijekovi protiv nekolika vrsta karcinoma. Vjeruje da će novomodificarnom MaMTH tehnologijom moći razviti precizne lijekove protiv karcinoma pluća, dojke, gušterače, Parkinsonove bolesti i cistične fibroze.

Sljedeće godine radit ću: Očekujem da ćemo napokon objaviti naš rad u kojima opisujemo gore navedene lijekove protiv karcinoma pluća nemalih stanica. Primjenom novomodificirane MaMTH tehnologije pronašli smo nekoliko 'preciznih' lijekova koji djeluju na najčešću formu karcinoma pluća - karcinom pluća nemalih stanica - uzrokovan mutacijama u EGFR genu, koje pogađaju 10-78% (ovisno o geografskoj regiji) svih pacijenata koji imaju dijagnosticiran adenokarcinom (podvrsta raka pluća nemalih stanica). Tim lijekovima u Torontu ćemo uskoro započeti drugu fazu kliničkih istraživanja u kojoj ćemo testirati koju točno koncentraciju lijeka moramo dati pacijentima oboljelim od adenocarcinoma pluća i kako ga tijelo procesuira. Planiramo provoditi klinička istraživanja i u Hrvatskoj na Klinici za plućne bolesti na Jordanovcu gdje usko surađujemo s timom akademika Miroslava Samaržije.

U 2019. želim: Želio bih da se dogode pozitivni promaci u imunoterapiji, matičnim stanicama i tehnologiji CRISPR/CAS9. Imunoterapija je metoda liječenja tumora koja koristi imunološki sustav našeg organizma u obliku tzv. T-limfocita, vrste bijelih krvnih stanica koje mogu uništiti tumorske stanice. Imunoterapija u posljednjih nekoliko godina vrlo brzo napreduje kao metoda liječenja protiv brojnih čvrstih tumora, od melanoma preko raka bubrega do raka pluća. No, još je daleko od toga da postane perfektni “čarobni metak” u borbi protiv tumora jer za sada funkcionira u manje od polovice pacijenata, uzrokuje teške nuspojave kod velikog broja pacijenata i skupa je. Primjerice, cijena doze po osobi kreće se oko 15.000 dolara na mjesec, a mora se davati svaka dva do tri tjedna dokle god pacijent reagira na terapiju.

Kratka retrospektiva Štagljarovog djelovanja na Sveučilištu Toronto

Izvor: Društvene mreže / Autor: igorstagljar

Zahvaljujući nedavno objavljenim istraživanjima, postoji velika vjerojatnost da će se istrošeni organi moći regenerirati ili zamjenjivati novima koji su stvoreni u laboratoriju putem matičnih stanica. Tehnološki gledano više nema zapreka na putu prema toj mogućnosti, no postoje ogromne etičke dvojbe. Postoji mišljenje kako će kloniranje unaprijeđenih verzija vlastitih organa započeti već ubrzo, te će vremenom postati općeprihvaćeno, kao što je bila i umjetna oplodnja, dok se drugi snažno protive takvoj vrsti napretka.

CRISPR/CAS9 tehnologija vrlo je moćan molekularnobiološki alat za uređivanje gena poput molekularnog navigacijskog sustava ili GPS-a. Sa CRISPR/Cas9 teoretski je moguće genetički promijeniti spolne stanice, što bi se moglo prenijeti i na buduće generacije. Takva ideja ima velik potencijal iskorjenjivanja genetske bolesti, ali mora odgovoriti i na pitanje koja modifikacija može biti dopuštena kao medicinski tretman. Jesu li inteligencija ili boja očiju prikladni za medicinska poboljšanja? Takvi strahovi su pretjerani, ali opravdano je zapitati se: može li i hoće li inženjering spolnih stanica neočekivano i nepovratno utjecati na buduće generacije?

Marijana Grbeša, politologija

Prof. dr. sc. Marijana Grbeša, izvanredna profesorica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i predavačica na Sveučilištu Penn State

Prof. dr. sc. Marijana Grbeša, izvanredna profesorica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i predavačica na Sveučilištu Penn State

Izvor: Pixsell / Autor: Sandra Simunovic/PIXSELL

Izvanredna profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, prof.dr. sc. Marijana Grbeša trenutno na Sveučilištu Penn State u SAD-u predaje dva kolegija. Njen istraživački interes proteklih godina bio je usmjeren na populizam, a za vrijeme boravka u SAD-u zaokupljena je američkom politikom i populističkim diskursom u javnom prostoru te zemlje. Materijala, kaže, nažalost ima napretek.

Sljedeće godine radit ću: Sljedeća godina bit će u istraživačkom smislu izuzetno živa. Kao prvo, provodimo istraživanje o reprezentaciji migranata u hrvatskim medijima te konstrukciji migranata kao ‘opasnih drugih’ u retorici nekih naših političkih stranaka, udruga i inicijativa. S obzirom na to da imamo opsežnu bazu članaka o izbjegličkoj krizi 2015., bit će zanimljivo vidjeti je li se i zašto diskurs naših medija i političara mijenjao, odnosno kako su izbjeglice od ‘žrtvi’ postale ‘prijetnja’.

  • +6
  • +3

Marijana Grbeša

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kao drugo, u tijeku je prijava konzorcija europskih sveučilišta za projekt Horizon 2020, u okviru kojeg bi se, između ostalog, analizirala razina cinizma u hrvatskom javnom prostoru, što bi se onda pokušalo korelirati s razinom povjerenja u hrvatske institucije koja je, kao što znamo, među najnižima u Europskoj uniji. Na kraju, s obzirom na to da nas sljedeće godine čekaju izbori za Europski parlament, sigurno ćemo se baviti tom temom i obraditi je iz nekoliko perspektiva, od kampanje do medijskog izvještavanja itd.

U 2019. želim: Moje želje i nade vezane su primarno uz prirodne znanosti i velika otkrića na području medicine. Isto tako, voljela bih da znanost bude uspješnija u suzbijanju nekih konstrukcija, poput one da klimatske promjene ne postoje. Što se tiče društvenih znanosti i konkretno mog područja, voljela bih da budemo staloženiji i pametniji u analizi novih fenomena, poput lažnih vijesti. Histerija oko lažnih vijesti, koje su same po sebi oksimoron - ako je nešto lažno, ne može biti vijest – a koju su poveli upravo znanstvenici, zamaglila je puno važnije i veće probleme, poput sve lošije kvalitete mainstream novinarstva.

Gordan Lauc, molekularna biologija s genetičkim inženjerstvom

Prof. dr. sc. Gordan Lauc, voditelj znanstvenog centra izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju Istraživačkog instituta za glikoznanost Genos

Prof. dr. sc. Gordan Lauc, voditelj znanstvenog centra izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju Istraživačkog instituta za glikoznanost Genos

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Za prof. dr. sc. Gordana Lauca, osnivača i voditelja znanstvenog centra izvrsnosti Genos, protekla je godina bila iznimno zanimljiva jer su prvi put neki rezultat svojih istraživanja preveli u konkretni proizvod. Riječ je o primjeni glikana kao biomarkera koji mogu predvidjeti pojavu bolesti i do deset godina prije prvih simptoma. Glikani su ključni za regulaciju velikog broja različitih procesa u imunološkom sustavu te su promjene u glikanima vrlo rani indikator toga da neke stvari ne idu u pravom smjeru.

'Kako bismo kompleksnost glikana preveli na jezik koji svatko može razumjeti, test smo nazvali GlycanAge test, tj. test biološke dobi. Kad smo mladi, svi smo uglavnom zdravi, a sa starenjem se počinju pojavljivati različite bolesti. U podlozi velikog broja bolesti je upravo kronična upala, koju reguliraju glikani, a kvantificira GlycanAge test', kaže Lauc napominjući da je otprije nekoliko tjedana test moguće napraviti u Specijalnoj bolnici Sveta Katarina te na temelju rezultata saznati stvarno stanje organizma.

Sljedeće godine radit ću: Kroz veliki međunarodni projekt ljudskog genoma u sljedećoj godini planiramo velike studije koje će nam odgovoriti na koji način možemo poboljšati svoje glikane i smanjiti rizik za razvoj bolesti.

Fran Supek, molekularna biologija

Doc. dr. sc. Fran Supek, vodtelj laboratorija za medicinska istraživanja u Barceloni

Doc. dr. sc. Fran Supek, vodtelj laboratorija za medicinska istraživanja u Barceloni

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Massimiliano Minocri

Molekularni biolog doc. dr. sc. Fran Supek radi na Institutu za biomedicinska istraživanja (IRB) u Barceloni te vodi laboratorij o znanosti o podacima, data science, u genomici. Njegov međunarodni tim znanstvenica i znanstvenika bavi se statističkim istraživanjima ljudskih genoma, pogotovo genoma tumora. Zanima ih koji mehanizmi uzrokuju mutacije i kako one mogu voditi do nastanka tumora, nasljednih bolesti, potencijalno i starenja stanica.

Sljedeće godine radit ću: Ideje i projekti kojima ćemo se baviti sljedeću godinu uključuju istraživanja toga zašto se pojedinci razlikuju od drugih po stopi mutacija - što čini neke ljude otpornijima na mutacije i kako se to može odraziti na rizik od bolesti. Također nas interesira epigenetika - kako su mehanizmi kontrole i regulacije gena povezani s količinom i vrstama mutacija.

U 2019. želim: Kao znanstvenik, volio bih da ljudi počnu više kritički promišljati o informacijama koje do njih dolaze putem društvenih mreža i medija općenito. Znanost napreduje, ali to je vrijedno samo ukoliko se ono što je znanost pronašla - primjerice, cjepiva - primjenjuje da učini život boljim.

Vernesa Smolčić, eksperimentala fizika i astrofizika

Prof.dr. sc. Vernesa Smolčić, izvanredna profesorica Fizičkog odsjeka na zagrebačkom PMF-u

Prof.dr. sc. Vernesa Smolčić, izvanredna profesorica Fizičkog odsjeka na zagrebačkom PMF-u

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Jakus/PIXSELL

Prof. dr. sc. Vernesa Smolčić proučava kako udaljene galaksije izgledaju u radiovalnom pojasu. Dosad se pretpostavljalo da je radiovalna raspodjela zračenja galaksija vrlo jednostavna. Međutim rezultati istraživanja objavljeni prošle godine upućivali su na to da ta pretpostavka nije baš točna. A ako je tako, onda bi izračuni osnovnih značajki dalekih galaksija, poput njihova sjaja i brzine kojom stvaraju nove zvijezde, mogli biti netočni. Njena grupa također pokušava dati odgovor na pitanje u kakvim okruženjima žive galaksije koje otkrivamo u radiovalnom području, kako bi otkrili jesu li same ili se vole udruživati u skupove.

Sljedeće godine radit ću: Vrlo opsežan projekt na kojem sam nedavno započela raditi, i koji će trajati do kraja 2019. godine, tiče se popularizacije znanosti. Nadolazeća godina, naime, bit će neizmjerno bogata događajima vezanim uz astronomiju: Međunarodni astronomski savez slavi sto godina postojanja te diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, organizira i potiče lokalnu organizaciju brojnih astronomskih događaja, a ja sam koordinatorica tih događaja u našoj zemlji. Program je nazvan IAU100 i više o njemu može se pročitati na stranici Austroučionice.

U 2019. želim: U organizaciji tih događaja mogu sudjelovati svi koji to žele: od astronomskih društava, vrtića, osnovnih i srednjih škola, fakulteta, odgajatelja, učitelja, profesora, znanstvenika i jednostavno zaljubljenika u nebo i svemir do ministarstava i političara, pa ovom prilikom pozivam sve da se uključe! A to je ujedno moja skromna znanstvena želja za 2019.: da nas što više sudjeluje u proslavi stote obljetnice postojanja IAU-a!

Nikola Bregović, fizikalna kemija

Doc. dr. sc. Nikola Bregović, docent na Kemijskom odsjeku PMF-a u Zagrebu

Doc. dr. sc. Nikola Bregović, docent na Kemijskom odsjeku PMF-a u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Jakus/PIXSELL

Docent na kemijskom odsjeku PMF-a u Zagrebu doc. dr. sc. Nikola Bregović trenutno se nalazi u Strasbourgu, gdje završava dvomjesečno stručno usavršavanje na Institutu za supramolekulsku znanost i inženjerstvo u Laboratoriju za kompleksne sustave u sintezi i katalizi, pod vodstvom dr. Pawela Dydia. Njegov boravak financiran je stipendijom vlade Republike Francuske. Bavio se razvojem katalitičkih sustava baziranih na prijelaznim metalima s ciljem unapređenja procesa priprave aldehida, industrijski i biološki važnih spojeva.

Sljedeće godine radit ću: Moj plan za sljedeće dvije godine uključuje nastavak suradnje s dr. Dydiom, nadam se, financiran stipendijom 'Marie Sklodowska Curie', za koju sam aplicirao te se završetak evaluacije očekuje krajem siječnja. U okviru predloženog istraživanja pokušat ćemo pripraviti teško dostupne, a izrazito vrijedne i važne kemijske spojeve koristeći kao inspiraciju enzime, katalizatore koje nalazimo u biološkim sustavima. Za mene je ova suradnja izrazito važna jer predstavlja priliku širenja ekspertize i znanja jer se radi o području kemije kojim se do sada nisam bavio.

Naravno, suradnja s laboratorijem u Francuskoj neće isključivati moj daljnji angažman u matičnoj ustanovi, Kemijskom odsjeku PMF-a u Zagrebu gdje nastavljam raditi kao nastavnik te istraživač na znanstvenom projektu prof. Vladislava Tomišića i baviti se otopinskom fizikalnom kemijom.

Moj dugoročni plan podrazumijeva povratak u Zagreb te osnivanje znanstvene grupe i samostalni nastavak istraživanja na Zavodu za fizikalnu kemiju, što će uključivati apliciranje za financijsku potporu europskih i domaćih znanstvenih fondova. Na Kemijskom odsjeku u tijeku je iznimno važan infrastrukturni projekt CIuK vrijedan više od 70 milijuna kuna pomoću kojeg će se osuvremeniti znanstvena oprema. To će povećati konkurentnost hrvatske kemije i otvoriti brojne nove mogućnosti znanstvenog rada, a time i meni omogućiti provedbu zamišljenih istraživanja.

U 2019. želim: Među najvažnijim pitanjima za čovječanstvo danas izdvojio bih pitanje energije, zbog činjenice da ćemo u relativno bliskoj budućnosti biti primorani promijeniti osnovni izvor energije tj. napustiti fosilna goriva. Stoga mislim da je od velike važnosti unaprijediti materijale korištene u solarnim ćelijama i poboljšati tehnologiju baterija, no prvenstveno bih volio da se u idućih deset godina ostvari značajan napredak u području nuklearne fuzije jer smatram da je to izvor energije koji može donijeti novu tehnološku revoluciju. Također, nedavno sam shvatio koliki je napredak ostvaren u istraživanju izvora života, primjerice u kontekstu preteče metabolizma i volio bih da što detaljnije objasnimo nastanak misterija života te iz toga naučimo kako stvoriti i kontrolirati sustave, barem približno složene poput živih organizama.

Ksenija Uroić, biotehnologija

Ksenija Uroić, inženjerka molekularne biotehnologije

Ksenija Uroić, inženjerka molekularne biotehnologije

Izvor: Pixsell / Autor: Danijel Berkovic/PIXSELL

Dr. sc. Ksenija Uroić posljednjih godinu dana radi u tvrtki Vitiva koja se bavi razvojem i proizvodnjom prirodnih antioksidativnih formulacija za primjenu u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Iako više nije dio formalne akademsko-znanstvene zajednice, njena strast prema istraživanju i dalje je motivira da neprestano traži nova, inovativna i kreativna rješenja koja će biti na korist ljudima.

Sljedeće godine radit ću: Ono što ja vjerujem da bi pridonijelo napretku svih sustava – bilo industrijskih ili znanstvenih, bilo privatnih ili državnih – jest da se svi ljudi trude na najbolji mogući način raditi svoj posao, uz visok stupanj odgovornosti prema istom, imajući pritom snažan osjećaj za ljude na koje utječe njihov rad te također na ljude s kojima dijele radnu okolinu. Mislim da bi na taj način i pojedinci i zajednice bili produktivniji i uspješniji, no, nimalo manje važno, i veseliji.

U 2019. želim: Posebno bih voljela da ljudi na svakodnevnoj razini, unatoč užurbanom tempu života, uspijevaju naći vremena da se posvete svojim najdražima te da ponekad zastanu i jednostavno uživaju u pogledu na zalazak sunca ili na nešto drugo što ih veseli na ovom predivnom svijetu koji nas okružuje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!