Do tog trenutka je ostalo još mnogo vremena i istraživanja, no prvi koraci su već tu. Znanstvenici koji su kreirali minijaturne i funkcionalne cjevčice za dio umjetnog bubrega tvrde kako će se u skorije vrijeme umjetno tkivo dobiveno 3D ispisom moći koristiti za pomoć ljudima koji su izgubili bubrežne funkcije, ali i testirati toksičnost nekih novih lijekova.

Više od dva desetljeća traju pokušaji znanstvenika da se dobije umjetni bubreg. Izazova je mnogo - ovaj organ ima vrlo složenu trodimenzionalnu strukturu i staničnu arhitekturu, što je vrlo teško replicirati. Razvojem tehnologije 3D ispisa, tj. posebno bioprintera, postoji mogućnost dolaska do cilja. Samo u SAD-u godišnje 16 tisuća ljudi dobije transplant bubrega, no za taj iznos ih čak 100 tisuća čeka na darivatelje tog organa. 10 posto ljudske populacije pati od kroničnih bubrežnih oboljenja, a milijuni života ovise o dijalizi. I dok je ona spasonosna za mnoge, nije ni blizu učinkovita poput stvarnih organa.

Tehnika koju su razvili u Jennifer Lewis laboratoriju na Harvardu omogućuje ispis složenih struktura, kao i krvožilnih sustava potrebnih kako bi se tkivo održalo živim. Nakon ispisa posebnim geliranim 'tintama', znanstvenici mogu ukloniti jednu od korištenih tinti čime dobiju šuplje minijaturne cjevčice. Tu se u formulu ubace žive stanice koje potom sazriju u tkivo.

Konkretnije, istraživači su uspješno kreirali proksimalni kanalić, dio nefrona - osnovne jedinice za pročišćavanje krvi u bubregu. Svaki bubreg ima između 800 tisuća i milijun i pol nefrona, koji filtriraju krv, zadržavaju korisne tvari i rješavaju se ostatka.

Uspiju li znanstvenici u svom naumu i kreiranju nefrona, teoretski bi mogli kreirati i potpuno funkcionalne umjetne bubrege. Opet, do toga preostaje još mnogo godina i napornog rada.