Fenomen poznat kao noćna anksioznost nastaje u međuigri stresa i straha od gubitka sna. Što više brinete hoćete li zaspati, mozak ostaje budniji, a manjak odmora idućeg dana dodatno podiže razinu stresa. Dugotrajna iscrpljenost narušava raspoloženje, slabi koncentraciju te s vremenom može pridonijeti razvoju kronične nesanice i krvožilnih problema.

Pripazite na unutarnji monolog

Način na koji razmišljate prije počinka izravno utječe na živčani sustav. Negativne rečenice poput 'nikada neću zaspati' stvaraju paniku u organizmu. Katastrofične misli korisno je zamijeniti neutralnijim stavom, prihvaćajući da je i mirno ležanje oblik odmora koji pomaže tijelu.

Ostavite pametne telefone izvan sobe

Posezanje za ekranom dok čekate san čini više štete nego koristi. Plavo svjetlo ometa lučenje melatonina, dok stalni priljev informacija stimulira um umjesto da ga smiruje. Umjesto pregledavanja društvenih mreža, posegnite za opuštajućom knjigom uz blagu, prigušenu rasvjetu.

Uvedite ritual za usporavanje ritma

Tijelu je potreban jasan prijelaz između dnevne užurbanosti i noćnog mira. Barem pola sata prije spavanja posvetite mirnim aktivnostima:

• Topli tuš ili njega lica
• Lagano istezanje uz prigušeno svjetlo
• Kratke vježbe disanja ili progresivno opuštanje mišića
• Slušanje umirujuće glazbe ili zvučnih kulisa

Kada potražiti savjet stručnjaka

Ako tjeskoba potraje i počne narušavati svakodnevno funkcioniranje, stručna podrška može donijeti brzo olakšanje. Kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu pokazala se iznimno uspješnom metodom za promjenu navika i prekidanje negativnih misaonih obrazaca vezanih uz spavanje.