U neočekivanom zaokretu Bill Gates tvrdi da klimatske promjene ‘neće dovesti do propasti čovječanstva’. Iako je osnivač Microsofta i jedan od najpoznatijih svjetskih filantropa uložio golema sredstva iz svog bogatstva, vrijednog 122 milijarde dolara, u borbu protiv globalnog zatopljenja, sada poručuje da bi se svjetski čelnici trebali usredotočiti na druge, hitnije prijetnje.
Stručnjaci koji proučavaju tzv. egzistencijalne rizike upozoravaju da je mnogo vjerojatnije da ćemo sami sebe uništiti, i to puno prije nego što nas pregaze posljedice klimatskih promjena. Od ubrzanog razvoja umjetne inteligencije i mogućeg stvaranja smrtonosnog biološkog oružja do rastućih geopolitičkih napetosti, čovječanstvo nikada nije imalo više načina da samo sebi presudi.
Prema mišljenju znanstvenika, najveća i najizravnija prijetnja i dalje je nuklearni rat, prenosi Daily Mail.
‘Ključna razlika je vrijeme: klimatske promjene odvijaju se desetljećima, a nuklearni rat mogao bi uništiti civilizaciju u roku od nekoliko sati’, kaže dr. Rhys Crilley, stručnjak za međunarodne odnose sa Sveučilišta u Glasgowu. ‘Klimatske promjene su sporogoreća kriza koja već mijenja naš svijet, ali tek će se pogoršati. Nuklearno oružje, s druge strane, donosi mogućnost trenutačnog, potpunog uništenja planeta.’
VIDEO Ova zemlja zarađuje milijarde na ruskom ratu i troši ih na sofisticirano naoružanje
‘Sudnji dan sve bliže’
U otvorenom pismu uoči nadolazećeg klimatskog samita COP30 u Brazilu, Bill Gates je istaknuo da klimatske promjene nisu najveća prijetnja čovječanstvu. Iako priznaje da će one ‘više ugroziti siromašne ljude nego ikoga drugog’, smatra da su predviđanja o kraju svijeta ‘pretjerano pesimistična’. ‘Ljudi će moći živjeti i napredovati na većini mjesta na Zemlji u doglednoj budućnosti’, poručio je.
No brojni stručnjaci nisu toliko optimistični.
‘Ovi rizici nisu teoretski’, upozorava dr. Crilley. ‘Oružje postoji, napetosti između država s nuklearnim arsenalom sve su veće, jer one koje ga posjeduju sve su spremnije koristiti silu i prijetiti nuklearnim napadima. Tijekom Hladnog rata više nas je puta spasila samo sreća.’
Kako bi izgledao nuklearni armagedon?
Znanstvena istraživanja pokazuju da bi čak i ograničeni nuklearni sukob mogao pokrenuti lanac događaja koji bi doveo do globalne katastrofe. Eksplozije bi izazvale goleme požare, a oblaci pepela i prašine blokirali bi Sunce, pokrenuvši tzv. nuklearnu zimu, odnosno globalno zahlađenje slično posljedicama erupcije supervulkana.
Suvremeni klimatski modeli predviđaju da bi takav scenarij snizio prosječnu temperaturu Zemlje i do 10 stupnjeva Celzija, uništio poljoprivredu i izazvao masovnu glad. Procjene govore da bi čak i ‘manji’ nuklearni sukob s oko 100 bojevih glava mogao ubiti dvije milijarde ljudi u samo dvije godine.
‘S obzirom na to da svjetske sile raspolažu s više od 12.000 nuklearnih bojevih glava, nuklearni rat velikih razmjera gotovo bi sigurno značio kraj civilizacije’, kaže dr. Crilley, dodajući da njegovo ‘sprječavanje ostaje jedna od naših najvažnijih odgovornosti.’
Biotehnologija – oružje koje ne vidimo
Uz nuklearne napetosti, znanstvenici sve više strahuju od potencijalno smrtonosnog biološkog oružja. Od 1970-ih, otkad su stvorene prve genetski modificirane bakterije, mogućnosti manipuliranja mikroorganizmima eksponencijalno su porasle, a dolaskom umjetne inteligencije postale su dostupnije nego ikad.
‘Iako prirodne pandemije ostaju ozbiljan rizik, malo je vjerojatno da će uzrokovati potpuno izumiranje’, kaže Otto Barten, osnivač Opservatorija egzistencijalnih rizika. ‘Pandemije koje stvori čovjek mogle bi biti namjerno konstruirane da bi bile što smrtonosnije. Kako se biotehnologija demokratizira, rizik da netko pokuša stvoriti takvu bolest nije zanemariv.’
Klimatske promjene su katalizator za druge prijetnje
Iako Gates vjeruje da klimatske promjene same po sebi neće uništiti čovječanstvo, mnogi stručnjaci smatraju da one djeluju kao katalizator za sve druge prijetnje.
‘Ne postoji izvediv scenarij u kojem svi umiremo od topline ili se utopimo u oceanima’, kaže dr. S.J. Beard iz Centra za proučavanje egzistencijalnih rizika Sveučilišta Cambridge. ‘Ali klimatske promjene mogu destabilizirati svjetsku politiku, izazvati treći svjetski rat, potaknuti opasne geoinženjerske eksperimente ili uništiti lance opskrbe hranom i gospodarstvo.’
Sve češće suše, poplave i ekstremne oluje stvaraju manjak resursa i masovne migracije, što vodi rastu nestabilnosti, a u takvom okruženju pogrešan potez ili pogrešna procjena mogu biti kobni.
‘Klimatske promjene mogu pojačati napetosti između država s nuklearnim oružjem’, upozorava dr. Crilley. ‘Krize uzrokovane sušama, poplavama ili nesigurnošću hrane lako se mogu spojiti s postojećim geopolitičkim sukobima, čineći eskalaciju mnogo vjerojatnijom.’
Sat sudnjeg dana
Ideja o Satu sudnjeg dana, simboličnom mjeraču blizine globalne katastrofe, nastala je 1947. godine. Osmislili su ga znanstvenici uključeni u Projekt Manhattan, u sklopu kojeg je stvoreno prvo nuklearno oružje. Sat pokazuje koliko smo ‘blizu ponoći’, odnosno potpunom uništenju.
Odluku o njegovu pomicanju donose znanstvenici iz Biltena atomskih znanstvenika (Bulletin of the Atomic Scientists BAS), u suradnji s brojnim dobitnicima Nobelove nagrade. Osim nuklearnih prijetnji, danas se u obzir uzimaju klimatske promjene, biotehnologija i umjetna inteligencija.
Godine 2023. kazaljke su pomaknute na 90 sekundi do ponoći, najbliže ikad, što je upozorenje da je svijet opasno blizu točki bez povratka.
DEMONSTRACIJA RIZIKA
Što je Sat sudnjeg dana i što on znači?
Sat sudnjeg dana stvorio je Bilten atomskih znanstvenika, neovisna neprofitna organizacija kojom upravljaju neki od najuglednijih svjetskih znanstvenika. Osnovali su ga zabrinuti američki znanstvenici uključeni u Projekt Manhattan, a oni su razvili prvo nuklearno oružje na svijetu tijekom Drugog svjetskog rata. Godine 1947. uspostavili su sat da bi pružili jednostavan način demonstracije opasnosti koju nuklearni rat predstavlja za čovječanstvo i Zemlju.
Sada on ne uzima u obzir samo vjerojatnost nuklearnog armagedona, već i druge prijetnje u nastajanju, poput klimatskih promjena te napretka u biotehnologiji i umjetnoj inteligenciji. Simboličan je i predstavlja odbrojavanje do moguće globalne katastrofe.
Što se sat pomiče bliže ponoći, to je čovječanstvo bliže uništenju.
Kako se sat pomicao od 1947. godine?
- 1947. – 48:07 minuta
- 1949. – 52:03 minute
- 1953. – 59:02 minute
- 1960. – 62:07 minuta
- 1963. – 67:12 minuta
- 1968. – 7 minuta
- 1969. – 71:10 minuta
- 1972. – 73:12 minuta
- 1974. – 79:09 minuta
- 1980. – 7 minuta
- 1981. – 83:04 minute
- 1984. – 87:03 minute
- 1988. – 89:06 minuta
- 1990. – 10 minuta
- 1991. – 1994. – 17 minuta
- 1995. – 1997. – 14 minuta
- 1998. – 2001. – 9 minuta
- 2002. – 06:07 minuta
- 2007. – 09:05 minuta
- 2010. – 11:06 minuta
- 2012. – 14:05 minuta
- 2015. – 16:03 minute
- 2017. – 2 i pol minute
- 2018. – 2 minute
- 2019. – 2 minute
- 2020. – 100 sekundi
- 2021. – 100 sekundi
- 2022. – 100 sekundi
- 2023. – 90 sekundi
- 2024. – 90 sekundi
Autor: Maja Čohan, Foto: Olivier Matthys/EPA
