Ponajviše zbog klimatskih promjena, uzrokovanih izgaranjem nafte, plina i ugljena, Arktik se zagrijava četiri puta brže od ostatka planeta.

Novi projekt švedskog istraživačkog instituta Nordregio, nazvan Mapiranje sjećanja, nastoji stvoriti i sačuvati trajni zapis o prošlosti prije nego što će biti prekasno.

U rujnu prošle godine je u Centru za ledeni fjord u Ilulissatu - prvom takvom posjetiteljskom centru na Grenlandu, posvećenom istraživanju veze između ljudi i prirode - otvorena izložba povezana s ovim projektom. Istraživači žele prikupiti osobne priče i iskustva običnih ljudi kako bi dokumentirali klimatske promjene.

Kako se grenlandski led topi, krajolik se mijenja, a klima preobražava. Diljem zaleđenog područja klimatske promjene ne mijenjaju samo krajolik, već i brišu sjećanja i tradicije vezane uz njega. Zbog stanjivanja morskog leda neki lovci više ne mogu koristiti pseće zaprege. Za tradicionalne ribare na otoku vode postaju sve nepredvidljivije.

Projekt Mapiranje sjećanja dosad obuhvaća gotovo 60 osobnih priča vezanih uz određene lokacije na Grenlandu. Neke opisuju domove ugrožene otapanjem vječnog leda (permafrosta) i promjenjivim vremenskim uvjetima. Druge dokumentiraju tradicije i lovačke rute koje polako nestaju.

Ribarica Karen Alaufesen prisjeća se mjesta na moru gdje sa suprugom i malim sinom lovi iverak. Kaže kako se broj riba smanjuje. Umirovljenik Kristian Petersen sjeća se svog nekadašnjeg rodnog mjesta Qullissat, rudarskog naselja napuštenog 1972. godine nakon zatvaranja rudnika ugljena.

Prije šest godina to je napušteno mjesto pogodio razoran tsunami uzrokovan odronom tla. U Ilulissatu porast temperatura dovodi do otapanja vječnog leda, zbog čega zgrade tonu, a ceste i cijevi pucaju. Iz leda se leda pojavljuju i arheološki predmeti, uključujući lovački alat star 4000 godina.

Prema podacima UNESCO-a, organizacije Ujedinjenih naroda za kulturu, obližnji ledenjak Sermeq Kujalleq jedan je od najbržih i najaktivnijih ledenjaka na planetu. U more otpušta više ledenih bregova nego bilo koji drugi ledenjak izvan Antarktike. Kako se klima zagrijavala, ledenjak se povlačio i gubio komade leda brže nego ikad prije, što značajno pridonosi porastu razine mora, od Europe pa sve do pacifičkih otoka, navodi NASA.

U izvješću koje je u rujnu objavio Geološki zavod Danske i Grenlanda navodi se kako grenlandski ledeni pokrov - ledena masa površine 1,7 milijuna četvornih kilometara koja prekriva oko 80 posto tog arktičkog otoka - već 30 godina zaredom gubi više leda nego što ga dobiva.

Istraživači planiraju proširiti projekt uključivanjem dodatnih intervjua - među ostalim i onih sa zajednicama iz obližnje Kanade - te ih unijeti na interaktivnu kartu. Također žele potaknuti djecu na aktivnije uključivanje u borbu protiv klimatskih promjena, piše AP.