Turska, domaćin konferencije COP31, nastoji potaknuti druge zemlje da u središte konačnog sporazuma postave cilj širenja elektrifikacije. Kritičari upozoravaju da to možda neće značajnije pridonijeti suzbijanju globalnog zagrijavanja ako ne bude postojao jasniji plan za smanjenje upotrebe fosilnih goriva.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Europa ostvaruje svoje klimatske ciljeve, ponovno potvrdivši ambiciju da Europsku uniju pretvori u prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu, u potpunosti elektrificiran.

Više od 70 posto električne energije u Europi već dolazi iz čistih izvora energije, a taj će se udio i dalje povećavati, izjavila je von der Leyen na samitu svjetskih čelnika u sklopu UN-ove konferencije o klimi (COP31) u Antalyji u Turskoj.

Europska unija do 2040. želi udvostručiti na 46 posto udio električne energije u konačnoj potrošnji energije, odnosno energije koja se koristi za grijanje, vožnju ili napajanje kućanskih uređaja, rekla je.

Von der Leyen je podržala cilj zemlje domaćina konferencije COP31, Turske, prema kojem bi do 2035. godine električna energija trebala činiti 35 posto ukupne konačne potrošnje energije u svijetu.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poručio je svjetskim čelnicima da je dosadašnji spori međunarodni odgovor na klimatske promjene doveo svijet na put prema uništenju te da je potrebno brzo djelovanje kako bi se to spriječilo.

U izvješću UN-a objavljenom prošlog mjeseca navodi se da će se granica zagrijavanja od 1,5 Celzijevih stupnjeva, dogovorena Pariškim sporazumom, prekoračiti.

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, čija je zemlja bila domaćin prošlogodišnje konferencije, istaknuo je na skupu da su klimatske promjene u međuvremenu pale u drugi plan na globalnoj agendi.

'Više govorimo o oružju i carinama nego o opstanku budućih naraštaja', rekao je, naglasivši da planet ne smije biti prepušten na milost i nemilost sukobima.

Turski predsjednik Erdogan pridružio se tom stajalištu. 'Ratovi, krize, migracije, glad i siromaštvo svakim danom povećavaju potrebu za međunarodnom solidarnošću', izjavio je.

Rat SAD-a i Izraela protiv Irana poremetio je isporuke sirove nafte s Bliskog istoka i uzrokovao nagli rast cijena goriva diljem svijeta, što je potaknulo žurnu potragu za pouzdanim izvorima opskrbe, podsjeća Reuters.

Globalno zagrijavanje palo je na niže mjesto na popisu hitnih prioriteta nekih vlada, iako zagovornici klimatskih mjera ističu da upravo nove okolnosti idu u prilog bržem prelasku na čiste energetske alternative.

Pregovarači iz gotovo 200 zemalja na konferenciji COP31 nastoje postići dogovor o prijedlogu Turske da se udio električne energije u globalnoj potrošnji energije do 2035. godine poveća s 20 na 35 posto te da se ponovno pokrenu zastali napori za napuštanje fosilnih goriva.

Ovu je godinu obilježio niz ekstremnih toplinskih valova diljem zapadne Europe, kao i urušavanje ledenjaka u Nepalu koje je izazvalo katastrofalnu poplavu.

Sjedinjene Američke Države, povijesno najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, drugu godinu zaredom nisu sudjelovale u pregovorima. Predsjednik Donald Trump, koji je globalno zagrijavanje nazvao prijevarom, povukao je SAD iz klimatske suradnje po povratku na dužnost.

Ostale zemlje skupine G7 - Francuska, Njemačka, Japan, Italija i Kanada - ove godine nisu poslale svoje najviše dužnosnike na pregovore.

'Najveća svjetska gospodarstva trebala bi predvoditi odgovor na klimatsku krizu, a ne prepuštati to drugima', izjavio je Mohamed Adow, direktor organizacije Power Shift Africa.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan poručio je sudionicima konferencije da njegova zemlja traži odštetu za ekološku štetu nastalu uslijed napada SAD-a i Izraela.

'Očekujemo da međunarodna zajednica uspostavi stvarnu i smislenu vezu između klimatskih obveza u mirnodopskim uvjetima i odgovornosti u ratnim vremenima, da dokumentira i procijeni ekološku štetu uzrokovanu vojnim agresijama te da razvije mehanizme za isplatu odštete', rekao je.