Najnoviji izvještaj inicijative Climate Action Tracker (CAT), objavljen dok se zemlje sastaju na Konferenciji UN-a o klimi (COP31) u Turskoj, upozorava da je kolektivna akcija u području klime zastala petu godinu zaredom.

Postoje neki pozitivni znakovi, s čistom električnom energijom koja zadovoljava svu dodatnu globalnu potražnju za energijom u 2025., Kinom i Indijom koje koriste obnovljive izvore energije rekordnim tempom, uvođenjem električnih vozila koje doseže nove vrhunce, a deforestacija u Amazoniji naglo pada.

No, izvješće CAT-a upozorava da se napredak u primjeni alternativa fosilnim gorivima – koja uzrokuju većinu emisija stakleničkih plinova koje potiču globalno zagrijavanje kada sagorijevaju za prijevoz, grijanje, energiju i industriju – ne događa dovoljno brzo.

Rastuća potražnja za energijom i izgradnja nove infrastrukture za fosilna goriva doveli su do daljnjeg porasta emisija, upozorava izvješće CAT-a.

U izvješću se navodi da je svijet, s politikama za borbu protiv klimatskih promjena i za poticanje čiste energije i tehnologija koje vlade danas imaju na snazi, na putu prema porastu temperature od 2,7 stupnjeva Celzija do 2100. godine – što je neznatno više od 2,6 stupnjeva prošle godine i isto kao u godinama od 2021. do 2024. godine.

Ako bi vlade ispunile ciljeve smanjenja emisija za 2030. i 2035. godinu prema Pariškom sporazumu – globalnom ugovoru čiji je cilj ograničiti zagrijavanje na 1,5 stupnjeva kako bi se izbjegli najopasniji učinci klimatskih promjena – zagrijavanje bi i dalje iznosilo 2,6 stupnjeva, isto kao i prošle godine.

Prema optimističnom scenariju u kojem zemlje ispunjavaju sva svoja obećanja, ciljeve, dugoročne planove te ciljeve postizanja „neto nulte” razine emisija – odnosno njihovo potpuno uklanjanje – svijet bi se do kraja stoljeća zagrijao za 1,9 stupnjeva.

Očekuje se da će svijet već za nekoliko godina premašiti pariški cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stupnjeva.

Stručnjaci upozoravaju da je sada nužno djelovati kako bi se ograničio opseg i trajanje tog prekoračenja te kako bi se temperature do 2100. godine vratile na razinu nižu od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskog prosjeka.

Bill Hare, izvršni direktor organizacije Climate Analytics (partnera inicijative CAT), izjavio je: „Pred vladama je jasan izbor: ili će nastaviti podupirati industriju fosilnih goriva – što bi čovječanstvo osudilo na nesagledive gospodarske štete, porast smrtnosti uzrokovane vrućinama i bolestima povezanim s klimom, kao i katastrofe na koje se društvo ne može prilagoditi – ili će se okrenuti rješenjima koja su već dostupna i jeftinija nego ikad prije.”

„Činjenica da smo na pragu prekoračenja granice od 1,5 stupnjeva ne smije biti izgovor za defetizam; fokus mora ostati na ubrzavanju mjera kojima bi se ograničili opseg i trajanje tog prekoračenja.”

„Svaki dodatni stupanj zagrijavanja iznad granice od 1,5 stupnjeva donosi još teže posljedice za klimu, prirodu i ljudske sustave.”

Znanstvenici upozoravaju da će prekoračenje granice od 1,5 stupnjeva dovesti do ekstremnijih vremenskih pojava – poput smrtonosnih toplinskih valova, poplava, oluja i suša – te do porasta razine mora i mogućeg katastrofalnog i nepovratnog urušavanja prirodnih sustava, poput koraljnih grebena i kišnih šuma.

Analiza koju je ranije ovog tjedna objavila inicijativa Global Carbon Budget (Globalni ugljični proračun) ukazuje na blagi pad emisija ugljika iz fosilnih goriva ove godine, za 0,4 %, što je potaknuto širenjem kapaciteta za proizvodnju energije iz sunca i vjetra te sukobom u Iranu.

Niklas Höhne iz organizacije NewClimate Institute, partnera inicijative CAT, izjavio je: „Budući da zatvaranje Hormuškog tjesnaca razotkriva našu ranjivost na geopolitičke šokove, argumenti u korist obnovljivih izvora energije i elektrifikacije nikada nisu bili snažniji – a čini se i da bi globalne emisije mogle biti na pragu dosezanja vrhunca, nakon čega bi uslijedio znatno brži pad nego što smo ranije predviđali.”

Međutim, Sarah Heck, analitičarka politika u organizaciji Climate Analytics i glavna autorica izvještaja, upozorila je da vlade, gledano u cjelini, „jednostavno ne djeluju dovoljno brzo na usvajanju politika koje bi nam omogućile izbjegavanje zamke prekoračenja ciljnih vrijednosti”.

„Štoviše, neke od njih popuštaju tempo i usporavaju svoje klimatske mjere – ili, kao što je slučaj sa SAD-om, Kanadom i Novim Zelandom – čak drastično reteriraju”, dodala je.

Prema navodima organizacije CAT, to znači da bi dugoročno zagrijavanje moglo premašiti granicu od 1,5 °C oko 2030. godine.

Kako bi se prekoračenje praga od 1,5 °C svelo na najmanju moguću mjeru, u izvještaju se izračunava da je potrebno ubrzati smanjenje emisija: s oko 4 % godišnje do 2030. godine, na 7 % godišnje u prvoj polovici tridesetih godina, te na 9 % godišnje u razdoblju od 2035. do 2050. godine.

Za usporedbu, tijekom 2020. godine zabilježen je pad emisija ugljika iz fosilnih goriva od 7 %, što je bila posljedica globalnih „zatvaranja” (lockdowna) uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19.