Prekoračenje cilja Pariškog klimatskog sporazuma od 1,5 Celzijevih stupnjeva moglo bi izazvati goleme, a u mnogim slučajevima i nepovratne posljedice za ledene pokrove, ledenjake, permafrost, morski led i polarna mora. Ipak, razmjeri štete još se mogu ograničiti ako se razdoblje prekoračenja temperaturne granice svede na najmanju moguću mjeru, uz brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova i naknadno uklanjanje ugljikova dioksida iz atmosfere.

To su ključni zaključci dvaju izvješća objavljenih uoči klimatske konferencije COP31 u Turskoj. Izvješća Međunarodne inicijative za kriosferu i klimu (ICCI), u koordinaciji s Programom UN-a za okoliš (UNEP)nupozoravaju da je ledeni sustav Zemlje iznimno osjetljiv čak i na privremeno prekoračenje dogovorene granice zagrijavanja.

'Ne postoje dobri ishodi ako prijeđemo 1,5 stupnjeva. Kako bismo ograničili globalne posljedice gubitka leda u polarnim i planinskim područjima, prekoračenje mora biti što manje. Temperature se moraju što prije vratiti znatno ispod 1,5 stupnjeva kako bi se smanjili rizici', upozorio je James Kirkham, glavni autor jednog od izvješća i glavni znanstvenik Međunarodne inicijative za klimu kriosfere (ICCI).

Izvješća pokazuju da svako dodatno povećanje temperature i svaka godina provedena iznad ciljne granice pogoršavaju posljedice. Već sadašnje razine zagrijavanja predstavljaju opasnost za Arktik, Antarktiku, planinske ledenjake i polarna mora. Primjerice, Švicarska je u posljednjih pet godina izgubila petinu ledenjačkog leda.

Gubitak leda ubrzava rast razine mora, a nestajanje ledenjaka i smanjenje snježnog pokrova povećavaju opasnost od nestašice vode i prirodnih katastrofa u planinskim područjima. Otapanje permafrosta dodatno je zabrinjavajuće jer može destabilizirati tlo i osloboditi ugljik pohranjen u njemu, čime se dodatno pojačava zagrijavanje.

Povratak ispod 1,5 stupnjeva još može ublažiti štetu

Znanstvenici ističu da bi povratak globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva ili niže mogao usporiti gubitak ledenjaka i morskog leda, a u nekim područjima omogućiti i njihovu djelomičnu obnovu. Ipak, dio posljedica već je neizbježan: zbog dugotrajnog povlačenja polarnih ledenih pokrova, porast razine mora od nekoliko metara već je praktički zajamčen tijekom sljedećih stoljeća. Presudno je, međutim, koliko će se brzo to dogoditi jer sporiji rast ostavlja obalnim zajednicama više vremena za prilagodbu.

Prema procjenama iz izvješća, temperatura od 1,5 stupnjeva više se ne smatra potpuno sigurnom za Zemljin led. Dugoročno bi sigurnija granica mogla biti bliža jednom stupnju, pa čak i niža.

Za povratak ispod 1,5 stupnjeva nužno je brzo smanjivati emisije, postupno napustiti fosilna goriva i znatno ograničiti ispuštanje metana i crnog ugljika. Emisije bi se, prema preporukama znanstvenika, trebale smanjivati najmanje pet posto godišnje, s ciljem postizanja neto nulte emisije stakleničkih plinova do sredine stoljeća. Nakon toga bit će potrebno razvijati tehnologije za dugoročno i održivo uklanjanje ugljikova dioksida iz atmosfere.

Posljedice se već osjećaju, a prilagodba postaje nužna

Uz smanjenje emisija, izvješća upozoravaju na potrebu većih ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama i pomoć zajednicama koje već trpe njihove posljedice. Posebno su ugrožena planinska područja, u kojima nestanak ledenjaka mijenja dostupnost vode i povećava rizik od odrona i drugih opasnosti.

'Prekoračenje temperaturne granice problem je s kojim se suočavamo već sada. Odluke donesene u sljedećih nekoliko godina odredit će razmjere štete za današnje mlade i buduće generacije', upozorio je nepalski istraživač ledenjaka Gunjan Silwal, ističući da je nedavna tragedija u Nepalu tek nagovještaj onoga što bi moglo uslijediti.

Pam Pearson, direktorica ICCI-ja, poručuje da prekoračenje cilja ne znači da treba odustati od povratka na sigurniji temperaturni put. Kao što se nakon pogrešnog skretanja na autocesti treba vratiti na pravi put čim se ukaže prilika, tako i klimatske politike moraju što prije promijeniti smjer. 

'Povratak na ispod 1.5°C možda je težak, ali znanost i ekonomija daju nam plan za bolju budućnost', poručila je na kraju Pearson.