Dr. Julie Elie sa Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyju dobitnica je nagrade Coller-Dolittle za 2026. godinu, a ona se dodjeljuje za napredak u području komunikacije između različitih vrsta. Nagrađena je nakon što je identificirala 11 osnovnih glasovnih signala u vokabularu zebrastih zeba te otkrila njihova značenja.

Njezino istraživanje pokazalo je da ove male ptice koriste glasanje kako bi drugim jedinkama prenijele tko su i što rade, ali i prepoznaju pojedine pripadnike svoje vrste, neovisno o sadržaju poruke, zahvaljujući svojevrsnim glasovnim 'potpisima'.

'Doista sam počašćena', rekla je Elie nakon osvajanja nagrade, dodajući kako se nada da njezin rad predstavlja korak naprijed u 'velikom pothvatu' uspostavljanja komunikacije sa životinjama. Predsjednik žirija, zoolog Yossi Yovel sa Sveučilišta u Tel Avivu, ocijenio je da je njezino istraživanje 'ključan trenutak za ovo znanstveno područje'.

Nagrada Coller-Dolittle pokrenuta je 2024. godine u suradnji Zaklade Jeremy Coller i Sveučilišta u Tel Avivu s ciljem poticanja istraživanja svijesti i dobrobiti životinja. Uz godišnje nagrade, ustanovljena je glavna nagrada vrijedna čak 10 milijuna dolara za onoga tko uspije ostvariti komunikaciju između ljudi i životinja, prenosi Guardian.

Više od desetljeća proučavanja

Elie je za predmet istraživanja odabrala zebraste zebe jer su izrazito glasne i neprestano komuniciraju. 'Pitala sam se što zapravo govore te brbljave ptice pjevice', objasnila je.

Tijekom više od deset godina promatrala je i snimala njihove glasove te ih klasificirala prema situacijama u kojima su nastajali i jedinkama koje su ih proizvodile. Potom je primijenila metode strojnog učenja da bi analizirala na koji način ptice prenose informacije.

Kako bi provjerila točnost svojih zaključaka, osmislila je niz eksperimenata. U jednom od njih zebraste zebe mogle su pritiskom na gumb reproducirati različite glasovne signale. Neki su bili nagrađeni sjemenkama, a neki nisu. Ptice su s vremenom naučile preskakati pozive koji nisu donosili nagradu.

'To je slično beskonačnom skrolanju po društvenim mrežama – ako početak videa nije zanimljiv, jednostavno prijeđete na sljedeći', pojasnila je Elie. Iako su ptice povremeno griješile, najčešće su miješale pozive s istim značenjem, a ne one sličnog zvuka.

'Njihove reakcije pokazuju da imaju mentalnu predodžbu značenja svojih glasovnih signala. Drugim riječima, razumiju značenje različitih vrsta poziva', rekla je znanstvenica.

Korak prema razgovoru sa životinjama

Jonathan Birch, filozof sa London School of Economics i član žirija, njezino je istraživanje opisao kao 'apsolutno fenomenalan rad'.

'Ne samo da je izgradila svojevrstan rječnik s 11 osnovnih 'riječi' u vokabularu zebraste zebe, već je u domišljatim eksperimentima pitala same ptice jesu li značenja ispravno protumačena. To je impresivan primjer toga kako se od tisuća snimljenih glasova može doći do razumijevanja njihova značenja', rekao je Birch.

Među finalistima nagrade bili su i francuski znanstvenici jer su pokazali da afrički prugasti miševi ultrazvučnim signalima prenose svoj identitet, švicarsko-američki tim koji je otkrio da bonobi kombiniraju glasove u nizove nalik ljudskim rečenicama te istraživači koji su proučavali glasanje čimpanza u Obali Bjelokosti.

Napredak umjetne inteligencije potiče optimizam znanstvenika da bi ljudi jednog dana mogli uspostaviti smislenu komunikaciju sa životinjama. Ipak, Yovel upozorava da je put do stvarne komunikacije još uvijek dug.

Britanski investitor Jeremy Coller, osnivač nagrade, puno je optimističniji. 'Uvjeren sam da je to sada neizbježno. Razvoj umjetne inteligencije iznimno se ubrzava i potpuno sam siguran da ćemo do 2030. godine uspjeti razbiti taj kod, a korist od toga imat će i ljudi i životinje diljem svijeta', rekao je.