Deseto izvješće Copernicus Marine Servicea pokazuje da je količina topline pohranjene u oceanima 2025. dosegnula rekordnu razinu, dok se razina mora podiže sve brže.

Izvješće se temelji na desetljećima mjerenja satelitima, plutačama, senzorima i drugim izvorima podataka. Njegovi autori upozoravaju da ocean više nije moguće promatrati kao izdvojeni okolišni problem. Naime, promjene u moru sve se snažnije prelijevaju na obale, gospodarstvo, vremenske prilike i društva koja ovise o morskim resursima.

Oceani apsorbiraju oko 90 posto viška topline povezane s ljudskim djelovanjem, čime usporavaju zagrijavanje atmosfere. No, ta toplina ostaje u klimatskom sustavu. Prema podacima na kojima se temelji izvješće, količina topline pohranjene u oceanu dosegla je 2025. rekordnu vrijednost, a globalno zagrijavanje oceana ubrzava se od 1960-ih.

Jedan od pokazatelja razmjera promjene jest podatak da su oceani tijekom 2025. apsorbirali dodatnih oko 23 zettadžula topline. Riječ je o rekordnom godišnjem povećanju količine topline u oceanima, devetom uzastopnom rekordnom rezultatu prema istraživanju na kojem se temelji taj pokazatelj. Za usporedbu, 23 zettadžula gotovo su 40 puta veća količina energije od ukupne godišnje potrošnje energije čovječanstva.

More raste sve brže

Zagrijavanje oceana jedan je od čimbenika rasta razine mora, zajedno s otapanjem kopnenog leda. Globalna srednja razina mora između 1993. i 2011. rasla je prosječno 2,6 milimetara godišnje, dok je između 2012. i 2025. stopa porasla na 4,2 milimetra godišnje.

Istodobno se mijenja i kemijski sastav mora. Prema pokazateljima iz izvješća, ocean je od 1985. postao oko 17 posto kiseliji. Zakiseljavanje posebno pogađa organizme koji grade ljušture i skelete od kalcijeva karbonata, uključujući koralje i neke školjkaše. A promjene nisu ograničene samo na otvoreni ocean. Posebno zabrinjavaju podaci za europska mora.

Sredozemlje pod snažnim pritiskom

U Sredozemnom i Crnom moru 2024. zabilježen je najveći broj dana s morskim toplinskim valovima u posljednja dva desetljeća. Prosječna površinska temperatura Sredozemlja bila je 1,23 Celzijeva stupnja iznad prosjeka za razdoblje 1982.–2024. U pojedinim područjima toplinski valovi trajali su dulje od 30 dana, a temperature su u nekim trenucima bile više od 4,6 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka. Posebno su izraženi ekstremi zabilježeni u istočnom Sredozemlju.

Takvi događaji nisu samo problem temperature mora. Dugotrajni morski toplinski valovi mogu poremetiti morske ekosustave, promijeniti rasprostranjenost vrsta i povećati pritisak na ribarstvo i druge djelatnosti povezane s morem.

Arktik gubi led, obale postaju izloženije

Promjene su izrazite i na Arktiku. Između 1979. i 2025. mjesečni prosječni prostorni obuhvat morskog leda smanjivao se za približno 490.000 četvornih kilometara po desetljeću. Za usporedbu to je kao da se svakih 10 godina izgubi leda površine jedne Španjolske. 

Kako se morski led povlači, arktičke obale ostaju izloženije valovima i vjetru. Izvješće navodi da je oko 60 posto arktičke obalne infrastrukture već ranjivo na eroziju i porast razine mora.

Na Antarktici je rekordno malen opseg morskog leda 2022. bio povezan s prvim zabilježenim masovnim neuspjehom razmnožavanja carskih pingvina, što je jedan od primjera kako se fizičke promjene u oceanu već odražavaju na živi svijet.

Problem nije samo u temperaturi

Autori izvješća naglašavaju da se promjene međusobno nadovezuju. Topliji ocean utječe na razinu mora i morske ekosustave, dok gubitak morskog leda mijenja uvjete na polovima. Promjene temperature, slanosti i cirkulacije mijenjaju i način na koji se toplina, ugljik i hranjive tvari raspoređuju oceanom.

U približno pet posto svjetskog oceana tijekom posljednja tri desetljeća zabilježena je trajna promjena sezonskih obrazaca fitoplanktona, ključnog dijela morskih ekosustava i hranidbenih lanaca.

Posebno su izložene male otočne države u razvoju. Njihove ekskluzivne gospodarske zone obuhvaćaju oko osam posto svjetskog oceana, a zbog položaja i ovisnosti o moru istodobno su izložene rastu razine mora, zagrijavanju oceana, tropskim ciklonima i promjenama morskih ekosustava.

Copernicusovo izvješće stoga naglašava potrebu za dugoročnim praćenjem oceana i boljim predviđanjem promjena. Cilj nije samo bilježiti rekorde, nego omogućiti državama i obalnim zajednicama da ranije prepoznaju rizike i prilagode infrastrukturu, zaštitu obale i upravljanje morskim resursima.

'Ocean se transformira pred našim očima: zagrijavanje, porast razine mora i degradacija ekosustava međusobno su povezani znakovi značajnih i dugoročnih promjena', rekao je Pierre Bahurel, glavni direktor Mercator Ocean Internationala, institucije koja izrađuje izvješće.