'RIP: A REMIX MANIFESTO' U KINIMA

Autorska prava – bojno polje kapitalizma i ljevice

  • Autor: Marcella Jelić
  • Zadnja izmjena 20.05.2010 10:13
  • Objavljeno 19.05.2010 u 13:11
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Dok u Hrvatskoj diskografske i filmske kompanije, uz bok s udrugama za zaštitu autorskih prava, odnosno Udrugom za zaštitu autorskih muzičkih prava (ZAMP), iz petnih žila nastoje 'upristojiti' domaće tržište akcijama poput naplaćivanja 'odštete' za autorska prava za svaki kupljeni prazni medij, na globalnom planu otpor prema njima i sličnima sve je jači

Jedna od potvrda za to je i dokumentarni film 'RIP: A Remix Manifesto' redatelja Bretta Gaylora, prikazan na prošlogodišnjem Zagreb film festivalu, koji odnedavno igra i na repertoaru domaćih art kina, a čija je ključna tema (ne)slobodno kolanje informacija i umjetničkih djela. Na primjerima autora i građana koji su skupo platili korištenje zaštićenih autorskih djela, čak i kada su ta djela izrasla do opće razine simbola ili su samo korištena za osobnu upotrebu, redatelj ilustrira da rigidni zakoni koji od praktički svakog građanina čine kriminalca, kradljivca tuđeg intelektualnog vlasništva, ne mogu opstati.Koncept slobodnog pristupa informacijama, open source, nije nov ni u našim krajevima.

Naprotiv, jedan od ključnih sugovornika u filmu je Lawrence Lessing, profesor prava na Stanfordu, borac za ograničavanje utjecaja zakona o intelektualnom vlasništvu, koji je ne tako davno gostovao i u Zagrebu. No pomalo je zastrašujuća spoznaja da će vjerojatno kod nas situacija sa zaštitom intelektualnog vlasništva morati postati još puno, puno rigoroznija prije nego što kritična masa shvati da 'uređeno tržište' istovremeno znači ograničavanje elementarnih ljudskih sloboda - prava na informaciju i slobodu kreacije.

Privatizacija intelektualnog vlasništva, rastegnuta do krajnjih, apsurdnih granica (što je vjerojatno najbolje demonstrirano kroz primjer korporacije Disney koja je u SAD-u zabranila da se likovi Mikija Mausa, Šilje i Mini crtaju po zidovima dječjih vrtića!), fantastična je metafora ključne slabosti neoliberalnog kapitalizma - kratkovidne trke za profitom bez obzira na dugoročne posljedice. Iako je aktualna financijska kriza direktno razotkrila slabosti kapitalizma, lekcija ipak nije naučena, a nedovoljno 'ukroćena' tržišta poput našeg tek će osjetiti ozbiljan pritisak lovaca na dodatne prihode od zaštite intelektualnog vlasništva, onoga što bi se u seinfeldovskom stilu moglo nazvati 'ništa'.

Sukob između copyrighta i copylefta Gaylor tumači kao sukob između starog i novog, tradicionalnog i modernog svjetonazora, između starog kapitalizma i nove ljevice.
Manifestan, kao što mu uostalom ime sugerira, pa samim time i pomalo pamfletistički, film nije bez mane - bavi se uglavnom općenitim, poznatim temama i cijelu stvar prikazuje samo iz jedne perspektive. Međutim, redatelj Gaylor to, srećom, radi na zanimljiv način, a film je snimao čak šest godina, pa u njegovu zbirku atraktivnih sugovornika ulaze glazbenik Girl Tank, bivši brazilski ministar kulture i slavni kantautor Gilberto Gil te stripaš Dan O'Neill, osnivač Mouse Liberation Fronta, organizacije nadahnute Disneyjevom oštrom zabranom njegovih stripova u kojima je Mikija Mausa, ikonu 'dobrog Amerikanca', pretvorio u pljačkaša i razbojnika.

Intervju s redateljem pročitajte ovdje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi