ZAGREB DOX

10 dokumentaraca koje morate pogledati

17.02.2010 u 10:00

Bionic
Reading

Izbor je ogroman, no među 140 naslova iz programa ZagrebDoxa probrali smo desetak koje jednostavno morate vidjeti

Kao uvertira u ZagrebDox mogui vam poslužiti foršpani nekih od najzanimljivijih festivalskih naslova koje možete pogledati na posebnom kanalu MAXzone.


DISKO I NUKLEARNI RAT
Estonska igrana produkcija je u usponu, s festivalskim hitovima kao što su 'Klass' i 'Puha Tonu kiusamine', no ova zemlja s tek nešto više od milijun stanovnika uspijeva ostaviti traga i na svjetskoj mapi dokumentarnog filma, a jedan od takvih naslova jest i 'Disko i nuklearni rat', višestruko nagrađivano seciranje kulturnih ratova u doba komunizma.

Disco i nuklearni rat

'Disko i nuklearni rat' tako govori o neobičnoj vrsti rata informacijama u kojem se totalitarni režim suprotstavlja junacima pop-kulture – i gubi, a vodeću ulogu u toj borbi imala je finska televizija, emitirajući reklame za hamburgere i serije kao što je legendarna sapunica 'Dallas', mnogim obiteljima zatočenima u sivilu socrealističke arhitekture i sustavu koji je činio sve što je bilo u njegovoj moći ne bi li zaustavio dolazak subverzivnog 'zabranjenog voća' kroz katodne cijevi.

STAKLENA KUĆA
Bilo da ste jedan od onih koji iskreno vjeruju da je Iran pradomovina Hrvata, bilo da vas interesira sve što možete pronaći vezano uz novu zemlju na meti američko-britanske obavještajne mafije, bilo da jednostavno volite dobre dokumentarne priče, ovo je film za vas – zavirivanje u iransko društvo nagrađeno priznanjem OESS-a za ljudska prava na Dokufestu i titulom najboljeg dugometražnog filma na Dallas VideoFestu.

Kamera prati četiri djevojke koje se nastoje izvući s margina iranskog društva prijavom u jedinstveni rehabilitacijski centar u otmjenom dijelu Teherana. Djevojke iz 'Staklene kuće' vode nas u dosad neviđen obilazak najnižih slojeva iranskog društva i upoznaju nas sa svojim hrabrim i prkosnim pričama: Samira pokušava pobijediti ovisnost o drogama, Mitra unosi osjećaj napuštenosti u svoje kreativno pisanje, Susan nesigurno balansira na rubu nakon više godina seksualnog zlostavljanja, Nazila se iz mržnje izvlači žestokom rap muzikom.

VIDEOKRACIJA

Erik Gandini, švedsko-talijanski redatelj i autor nekoliko drugih sjajnih, proslavljenih angažiranih dokumentaraca ('Gitmo', 'Surplus: Terrorized into Being Consumers'...), usmjerio je kameru prema subjektima nove talijanske 'kulturne revolucije', predvođene snagom televizije, koja ne samo da definira slobodno vrijeme, već pretvara zabavu u politiku (i obratno) te dovodi na vlast jednog Berlusconija, dežurnog 'videokrata'. Tu su i anonimne djevojke koje su spremne na sve za nekoliko minuta života u malom ekranu, beskrupulozni reality mogul Lele More (ujedno i hodajuća kontradikcija – čovjek opsjednut bijelom bojom i Mussolinijem u isto vrijeme!), paparazzo ikona Fabrizio Corona...

'Videokracija' odlično je, kontroverzno seciranje današnjeg 'stanja stvari', premijerno prikazano u Veneciji, a nagrađeno na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu (najbolji dokumentarni film) i festivalu dokumentarnog filma u Sheffieldu (Posebna nagrada žirija).


SLUČAJ COCA-COLA
Korporativne ubojice? Tema koja nije pretjerano lagodna i prečesto ne baš 'pametan' odabir za one koji žele živjeti od sponzorstava multinacionalki, ali njemački redatelji German Gutiérrez i Carmen Garcia hrabro skaču za vrat vala optužbi koje kažu da Coca-Cola svoj imperij između ostalog čuva i pravim pravcatim egzekucijama svojih neprijatelja. Ili barem onih koje smatra neprijateljima.

'Slučaj Coca-Cola'

'Slučaj Coca-Cola' priča je o drugoj strani osvježavajućeg napitka, o opasnom poslovnom carstvu koje je, tvrde autori, odgovorno za kidnapiranje, mučenje i ubojstvo sindikalnih vođa posvećenih poboljšanju radnih uvjeta u Kolumbiji, Gvatemali i Turskoj. Redatelji prate stručnjake za radno pravo Daniela Kovalika i Terryja Collingswortha te aktivista kampanje Stop Killer-Coke! Raya Rogersa dok pokušavaju optužiti tu golemu kompaniju za kršenje ljudskih prava.

ZADNJI VLAK
Kulturni, politički i geografski monolit zvan Kina ne prestaje oduševljavati i intrigirati Zapadnjake, a nakon Olimpijskih igara, taj se interes, preko vijesti i literature, koliko i igranog i dokumentarnog filma, samo povećao. Stoga i nije čudno da je jedna naizgled 'obična' priča o poslovnim migracijama poput ove osvojila titulu najboljeg dugometražnog filma na nekoliko svjetskih filmskih festivala.

'Zadnji vlak' prikazuje nam životnu dramu koja se svake godine odvija u Kini – u tvorničkim gradovima na jugu milijuni tvorničkih radnika bore se za mjesto u krcatim vlakovima koji ih za Proljetni festival voze u mjesta u kojima žive. Film slijedi sudbinu para koji tako živi već dvadeset godina. Oni jedva poznaju svoju djecu koju su odgojili rođaci kod kuće. Ove godine imaju dodatni razlog za putovanje: pokušavaju vratiti odbjeglu kćer tinejdžericu u školu da ne bi morala ostatak svog života provesti u tvornici.

DRUGI SAVRŠENI SVIJET
Ako je išta obilježilo život u još mladom 21. stoljeću, onda je to eskapizam – svaki mogući oblik bijega od stvarnosti, od industrije zabave preko medijskog (celebrity kultura) i ekonomskog (konzumerizam) oblika do tehnološkog, kojim se bavi upravo ovaj film.

'Drugi savršeni svijet' dokumentarac je o digitalnim utopijama, internetskim svjetovima kreiranima za rad, igru, prijateljstvo i ljubav. Ova priča o modernim digitalnim utopijama zapravo je priča o gradnji novih svjetova, svijeta globalne komunikacije preko avatara i piksela, svijeta u kojem možemo biti tko, kako i kada želimo. No kada dobijemo priliku izgraditi novi svijet od nule, od samih temelja, što ćemo izabrati – kakvi će biti ti temelji na kojim bismo ga gradili? Što je važnije: sloboda izražavanja, aktivno tržište koje potiče društvenu integraciju ili zakoni koji definiraju granice društvenih odnosa? Na ova pitanja 'Drugi savršeni svijet' pokušava dati svoje odgovore, a za to je i nagrađen na Guangzhou International Documentary Film Festivalu, nagradom žirija.

OSADNE
Volite češki film? Ako je odgovor potvrdan, onda ćete itekako voljeti i češki dokumentarni film, barem ovakvog tipa, dokumentarac koji se naslanja na tradiciju šaljivog češkog realizma, samo doslovno prikazujući stvarnost i sve njezine dimenzije, nostalgične, bizarne, humorne i fascinantne.

Nagrađen na Karlovy Vary International Film Festivalu (najbolji dokumentarni film) i One World Film Festivalu (nagrada publike), 'Osadne' govori o istoimenom češkom mjestu i Ladislavu Mikulašku, političkom rekorderu koji već trideset i šest godina sjedi u fotelji seoskog načelnika! Njegov duhovni pandan, pravoslavni svećenik Peter Soroka, u posljednjih je pet godina sahranio pedeset ljudi i krstio dvoje djece. Načelnik i svećenik odlučili su se boriti za opstanak sela zajedno sa svojim suprugama, koje su njihovi važni savjetnici iz sjene.

'Krvavi ponedjeljci i pite od jagoda'
KRVAVI PONEDJELJCI I PITE OD JAGODA
Dosada je čovjekov najveći neprijatelj, a ovaj film analizira dosadne, koliko i naporne, nimalo ispunjujuće, šuplje i ubitačne ponedjeljke, 'najzlijeg' od svih zlih dana u tjednu, kroz živote 32-godišnjeg brokera s Wall Streeta koji svake godine zaradi milijune, pustinjskog nomada koji po cijele dane ne radi ništa, posljednje žive špijunke iz Drugog svjetskog rata, slikara koji već 42 godine slika vrijeme te Brende Spencer, srednjoškolke koja je sa 16 godina ubila dvoje i ranila 11-ero ljudi zato što 'ne voli ponedjeljak'.

Slavni glumac John Malkovich vodi nas kao narator kroz dosadu ponedjeljka i prazninu uma, a ovaj nizozemski uradak nagrađen je ne samo na festivalu u Utrechtu, već i na Dokufestu, gdje je dobio nagradu publike te na Monterrey International Film Festivalu, na kojem je pokupio priznanja za najbolji dokumentarni film i najbolju montažu.

U.N. ME
Debata oko smisla, legitimnosti i prave prirode Ujedinjenih naroda ne prestaje, a ako ste živjeli u Hrvatskoj u vrijeme rata, i sami imate iskustva s praktičnim djelovanjem ove monolitne i po mnogočemu mutne organizacije, bilo to iskustvo pozitivno ili negativno. Činjenica jest da Ujedinjeni narode postoje već 60 godina te da su osnovani, kako kažu papiri kojima su dobivali podršku javnosti, s ciljem mira u svijetu.

Ami Horowitz i Matthew Groff odlučili su kamerom povesti gledatelja na drugu stranu UN-a, stranu koju krase stravične vijesti o zlouporabi autoriteta i kršenju ljudskih prava u cijelom svijetu – 'U.N. Me' je tako potresni i crnohumorni put kroz nesposobnost i korupciju goleme UN-ove birokracije, s mračnim posljedicama na potezu od Obale Bjelokosti do Darfura.

ZAŠTO KUPUJEMO – TAJNE ZAVOĐENJA POTROŠAČA
Još jedan dokumentarni film itekako aktualan i relevantan za današnji život u novom hiperkapitalističkom društvu – živimo u dobu konzumerizma, gdje su ponuda i potražnja nova religija, a šoping-centri nove crkve, fizičke utopije za bijeg od stvarnosti pomoću kreditnih kartica i šake snova prodanih od strane marketinške industrije. A kako se formiraju ti snovi, kako industrija djeluje i na koji način uspijeva manipulirati našim mozgom? Kako zvuči savršeni usisavač? Kakve veze ima miris hotelske sobe sa švicarskim planinama? I zašto odjednom kupujemo automobile bijele boje, što je donedavno bilo nezamislivo u automobilskoj industriji? Slučajnost ili magija?

Dio odgovora na ova pitanja nudi njemački dokumentarac 'Zašto kupujemo', u kojem trojica stručnjaka za osjetila otkrivaju svoj svijet boja, zvukova i mirisa pomoću kojih nas reklame i krupni biznis zavode i navode na potrošnju.

ZagrebDox je dio projekta T-Com KulTurist, a više informacija o festivalu pogledajte ovdje