ZDRAVE MASNOĆE

Znate li koja su ulja najbolja za kuhanje?

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 28.09.2011 09:26
  • Objavljeno 28.09.2011 u 09:26
Maslinovo ulje

Maslinovo ulje

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Birajte ulja bogata polinezasićenim i mononezasićenim mastima te omega-3 masnim kiselinama, a izbjegavajte ulja bogata transmastima. Zapamtite da su neka ulja dobra za termičku obradu pri visokim temperaturama, druga samo kao začin za salatu. Dobar način da to odredite je točka dimljenja, temperatura na kojoj se ulje počinje dimiti opuštajući kancerogene u zrak i slobodne radikale u ulje

Godinama su masnoće ulazile i izlazile iz mode kad je riječ o režimima prehrane za osobe koje pate od dijabetesa, piše stranica DLife.com. U mračno doba, prije inzulina, masti su bile preporučene kao primarni izbor kalorija za dijetu

dijabetičara. Posljednjih se godina ta doktrina okrenula pa su masnoće postale glavni negativac. Masnoće su i danas na vrhu piramide namirnica kao grupa koju dijabetičari trebaju ograničeno konzumirati.

Mnogi tvrde da je važnije ograničiti unos ugljikohidrata nego masnoća, pa se sve više govori o vrstama prirodnih masnoća koje treba unositi umjesto neprirodnih. Transmasti su masnoće koje je napravio čovjek i povezuju se s velikim rizikom od srčanih bolesti. 'Budući da čak dvije od tri osobe s dijabetesom umiru od srčanog ili moždanog udara, važno je da odaberu ulje koje pomaže zdravlju srca', kaže američka nutricionistkinja Maris Morroe.

'Treba birati ulja koja imaju visoku razinu mononezasićenih i polinezasićenih masnoća jer one imaju pozitivan učinak na razinu kolesterola. 'Mononezasićene masti pomažu sniziti razinu lošeg (LDD) kolesterola, a da istodobno ne utječu na dobar (HDL) kolesterol. Polinezasićene masnoće pomažu također sniziti razinu kolesterola, a važne su i kao dobar izbor omega-3 masnih kiselina koje smanjuju rizik od zgrušavanja krvi i upala koje provociraju srčane bolesti. Prehrana bogata omega-3 kiselinama smanjuje rizik od dijabetesa tipa 1, kaže jedno istraživanje.

Ipak, nije dovoljno samo znati koje je ulje dobro. Druga je polovica utakmice metoda kuhanja. Neka su ulja dobra za termičku obradu pri visokim temperaturama, druga samo kao dressing za salatu. Dobar način da to odredite je točka dimljenja, temperatura na kojoj se ulje počinje dimiti opuštajući kancerogene u zrak i slobodne radikale u ulje. Kad ulje dođe do ovog stupnja, morate ga baciti i početi ponovno.

Orahovo ulje
Dobar je izvor polinezasićenih masnoća i omega-3 masnih kiselina. Točka dimljenja mu je na visokoj razini pa je dobar za pečenje kolača i pirjanje na niskim do srednje visokim temperaturama. Preporuča se i kao začin na salatama.

Thinkstock

Thinkstock

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Nutricionisti upozoravaju da je važno birati ulje koje pomaže zdravlju srca
Laneno ulje
Bogato je polinezasićenim mastima i omega-3 kiselinama. Točka dimljenja mu je niska pa ga ne bi trebalo koristiti u kuhanju pri visokim temperaturama. Lagano ga umiješajte u hranu kao začin salati ili šalšama.

Kanola ulje
Mononezasićena masnoća sa srednje visokom točkom dimljenja, pa ga se može koristiti u pečenju, pirjanu, prženju i salatama.

Maslinovo ulje

Mononezasićena masnoća sa srednje visokom točkom dimljenja na 163 stupnja Celzija izvrsna je u salatama, savršena za sautee i u umacima kao što je pesto.

Ulje od kikirikija

Mononezasićena masnoća sa srednje visokom točkom treba koristiti kod laganog sautee pripremanja hrane, kod umaka (kao što je curry) i kao začin salatama.

Bademovo ulje
Mononezasićena mast s vrlo visokim stupnjem dimljenja na 253 stupnja Celzija. Treba ga koristiti za kuhanje na visokim temperaturama, prženje i sautee. Dobar okus daje i u desertima.

Kokosovo ulje
Žlica od 15 g sadrži 135 kalorija i 15 g masti, od kojih su 13,9 zasićene. Kokosovo ulje spada u zasićene masti za koje se zna da nisu dobre. Ipak, postoji razlika između zasićenih masti u kokosovom ulju i onih u keksu ili kolačima. Ova masnoća se lakše probavlja, ide direktno u jetru, pretvara se u energiju i ubrzava metabolizam, tako da dolazi do bržeg sagorijevanja kalorija. Zato treba unijeti 10% zasićenih masti dnevno.

Ulje od avokada

Mononezasićena masnoća s visokim stupnjem dimljenja na 265 stupnjeva. Dobro je za pripremanje hrane pod visokim temperaturama, prženje i sautee.

Šafranovo ulje
Polinezasićena masnoća s malom razinom zasićenih masti, ovo je ulje dobro za sve primjene. Ima visok stupanj dimljenja oko 230 stupnjeva i dobro je za svu pripremu pod visokim temperaturama.

Suncokretovo ulje
Polinezasićena masnoća koja se dimi na 238 stupnjeva Celzija pa je stoga dobro za pripremu pri visokim temperaturama.

Ulje od sjemenki grožđa
Polinezasićena masnoća s niskom razinom zasićenih masti, ima visok stupanj dimljenja od oko 210 stupnjeva. Izvrsno je za kuhanje i roštilj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi