Sve više ljudi s dijabetesom tipa 1 doživljava duboku starost, no nova istraživanja otvaraju ozbiljno pitanje: kakvu cijenu pritom plaća mozak? Velika studija pokazuje da je rizik od demencije kod tih pacijenata gotovo tri puta veći nego kod osoba bez dijabetesa, no stručnjaci ističu i jednu važnu stvar koja može napraviti razliku.

Nova analiza koja je obuhvatila 283.772 osobe pokazala je da je među ispitanicima s dijabetesom tipa 1 njih 2,6 posto razvilo demenciju, dok je u skupini bez dijabetesa taj udio bio tek 0,6 posto. Nakon prilagodbe za dob i obrazovanje, ukupni rizik bio je gotovo trostruko veći. Sličan trend zabilježen je i kod dijabetesa tipa 2, no ondje je rizik bio otprilike dvostruko veći.

Važno je napomenuti da se radi o podacima iz zdravstvenih registara, što znači da su moguće dijagnostičke pogreške ili neprepoznati slučajevi. Ipak, rezultati prate ranija istraživanja, uključujući švedsku studiju iz 2025., koja je uz dulje praćenje također pokazala povećan rizik.

Zašto je tip 1 rizičniji

Postavlja se pitanje zašto upravo dijabetes tipa 1 nosi veći rizik. Jedan od razloga je dulje trajanje bolesti. Budući da se tip 1 često javlja u mlađoj dobi, organizam je godinama izložen njezinim posljedicama. Veliku ulogu igraju i oscilacije šećera u krvi. Kod tipa 1 one su izraženije, a posebno su opasne epizode niskog šećera. Takva stanja mogu oštetiti živčane stanice i dodatno opteretiti mozak. Još je problematičnije što nakon naglog pada često slijedi nagli porast šećera, što dodatno pogoršava stanje moždanih stanica.

Istraživanja na životinjama sugeriraju da takve nagle promjene posebno pogađaju hipokampus, dio mozga ključan za učenje i pamćenje.

Inzulin i 'lijepljivi' protein

Priča tu ne staje. Ključnu ulogu ima i inzulin. Enzim koji razgrađuje inzulin ujedno razgrađuje i beta-amiloid, protein povezan s Alzheimerovom bolešću. Kada u tijelu ima previše inzulina, enzim se ‘bavi’ njime, a manje razgrađuje beta-amiloid. Taj se protein tada nakuplja u mozgu i stvara plakove koji ometaju komunikaciju među moždanim stanicama. Posljedica je njihovo postupno odumiranje i smanjenje volumena mozga.

Osim Alzheimerove bolesti, kod osoba s dijabetesom povećan je i rizik od vaskularne demencije, povezane s oštećenjem krvnih žila, koje visoka razina šećera dodatno pogoršava.

Ima i dobrih vijesti

Unatoč zabrinjavajućim podacima, stručnjaci ističu da postoji prostor za optimizam. Liječenje dijabetesa danas je naprednije nego ikad, a mnogi pacijenti s tipom 1 žive desetljećima s bolešću. Postoji više od 50 terapijskih opcija, a neke od njih mogle bi imati i zaštitni učinak na mozak. Primjerice, metformin, standardni lijek za dijabetes tipa 2, može smanjiti rizik od demencije za više od 10 posto jer poboljšava osjetljivost na inzulin.

Istražuje se i njegov učinak kod osoba bez dijabetesa, dok se sve češće koristi i kod pacijenata s tipom 1. Rezultati za lijekove za mršavljenje zasad su neujednačeni. Dok neka istraživanja ne pokazuju značajan učinak, druga, poput onih s liraglutidom, upućuju na moguće koristi za očuvanje kognitivnih funkcija.

Kretanje kao ključ

Najkonkretniji i najjednostavniji alat za smanjenje rizika ipak je – kretanje. Studija iz 2025. pokazala je da već 30 minuta tjelesne aktivnosti tjedno može smanjiti rizik od demencije za oko 40 posto. Kod najaktivnijih ispitanika, koji su vježbali više od 140 minuta tjedno, rizik je bio manji za gotovo 70 posto. Upravo kombinacija aktivnog načina života i prilagođene terapije mogla bi biti ključ za smanjenje povećanog rizika kod osoba s dijabetesom tipa 1.