KRIVI CILJEVI

Vježbate li i vi zbog krivih razloga?

01.05.2014 u 08:42

Bionic
Reading

Možda na to niste obraćali pažnju, no postoji čitav niz jako dobrih razloga zbog kojih bi se trebalo vježbati baš svaki dan. Razlog nije u 'savršenom' tijelo, ravnom trbuhu i tome kako ćete izgledati u kupaćem ovoga ljeta, već bi se vježbati trebalo prvenstveno zbog brojnih zdravstvenih prednosti

I dok će mnogi dolaskom proljetnog sunca pohitati u teretane ne bi li se stesali do ljeta te i ove godine pokazali besprijekorna tijela na plaži, mnogi u svemu tome zanemaruju najvažniju funkciju vježbanja, a to je zdravlje. Nakon ovih jako dobrih razloga, sigurno ćete se odlučiti vježbati svaki dan, bez obzira na to kako izgledate u badiću.

Bolje ćete spavati
Prošlogodišnja studija naziva Sleep In America otkrila je kako osobe koje redovito vježbaju značajno bolje spavaju. Od osoba koje predano vježbaju, svega 17 posto kaže kako loše spavaju, a to isto kaže čak 50 posto osoba koje ne vježbaju, piše Huffington Post

Bit ćete produktivniji
Možda se na prvu čini kako skraćivanje radnih sati kako bi otišli na vježbati da ćete taj dan manje raditi, no zapravo će učinak biti potpuno suprotan. Naime, istraživanje iz 2011. pokazalo je kako radnici koji tjedne radne sate skrate za 2,5 sati te to vrijeme provedu vježbajući tijekom godinu dana bilježe veću produktivnost, veću količinu rada te imaju bolje radne sposobnosti.

Izoštrit ćete um
U kratkom roku vježbanje povećava protok krvi, uključujući mozak, a to rezultira boljom koncentracijom, produktivnošću i usredotočenošću. No fitnes rutina donosi još više prednosti, uključujući smanjenje rizika od demencije i kognitivnog propadanja koje dolazi s godinama. Redovito vježbanje također potiče stvaranje novih moždanih stanica što poboljšava sposobnost učenja i pamćenja.

Niži rizik od dijabetesa
Istraživanje s početka ove godine pokazalo je kako žene koje sveukupno vježbaju 150 minuta tjedno, na što odlazi 60 minuta za vježbe snage, značajno su manje izložene riziku dijabetesa tipa 2 od žena koje nisu tjelesno aktivne. U to se ubraja čak i hodanje; ranije istraživanje je pokazalo kako osobe koje prehodaju 3.500 koraka dnevno imaju manji rizik od razvoja dijabetesa.

Dulji život
Redovita tjelovježba nebrojeno je puta povezana s duljim životnim vijekom, a sjajna vijest je ta da čak 15 minuta dnevnog vježbanja puno znači te produljuje život za tri godine.

Snižava broj otkucaja srca
Vježbanje ima još jednu prednost – čini srce učinkovitijim te ono efikasnije pumpa krv bogatu kisikom te se broj otkucaja smanjuje. A to je dobro jer upravo to snižava rizik obolijevanje od različitih bolesti.

Bolji spolni život
I na seks pozitivno utječe povećan protok krvi. Naime, studija Sveučilišta Emory prije dvije godine pokazala je kako muškarci u dobi od 18 i 40 godina koji više vježbaju su manje izloženi riziku od erektilne disfunkcije.

Olakšavanje sindroma nemirnih nogu
Redovito vježbanje značajno umanjuje simptome sindroma nemirnih nogu koji može ometati san.

Štiti oči
U istraživanju iz 2011. znanstvenici su povezali jaču tjelesnu aktivnost s manjenim rizikom od glaukoma, koji pak može dovesti do gubitka vida i sljepoće. Znanstvenici su u studiji otkrili kako ljudi koji umjereno vježbaju 15 godina imaju 25 posto manji rizik od niskog očnog tlaka, važnog čimbenika rizika od glaukoma.

Smanjuje učestalost migrena
Svatko tko je patio od migrene, zna koliko to može biti bolno, a mala studija iz 2011. pokazala je kako redovito vježbanje djeluje jednako kao i lijekovi ili čak terapije opuštanja u smanjenju migrena.

Rjeđe ćete biti bolesni
Redovita tjelovježba poboljšava imunološki sustav, što znači da će svakodnevno vježbanje rezultirati i manjim rizikom od prehlade i gripe. No ne valja pretjerivati; previše vježbanja može iscrpiti tijelo koje je tada manje otporno na bakterije.

Umanjuje simptome depresije
Tjelovježba nije potpun lijek, ali može u prilično velikoj mjeri ublažiti neke od simptoma duševnih bolesti. Osobama s dijagnozom depresije vježbanje može uvelike pomoći jer se za vrijeme fizičke aktivnosti otpuštaju hormoni sreće koji podižu raspoloženje i smanjuju tjeskobu. Kod osoba s blagom do umjerenom depresijom tjelovježba može djelovati jednako kao i neki lijekovi.