Valunzi i nesanica najpoznatiji su simptomi menopauze, ali promjene koje se događaju u tijelu često se ne zaustavljaju na tome. Jedna od njih tiho se očituje u laboratorijskim nalazima - kroz porast kolesterola i povećan rizik za zdravlje srca.

Ulazak u menopauzu donosi niz hormonskih promjena koje utječu na cijeli organizam, a jedna od manje vidljivih, ali zdravstveno važnih posljedica jest promjena razine kolesterola. Brojne žene tek nakon pedesete prvi put dobivaju upozorenje da im je LDL kolesterol povišen, a HDL niži nego ranije. Stručnjaci upozoravaju da to nije slučajnost, već dio šire slike promjena koje se događaju u menopauzi.

Kako su menopauza i kolesterol povezani

Pad razine estrogena ključan je čimbenik u toj priči. Estrogen ima važnu ulogu u regulaciji kolesterola jer pomaže tijelu da učinkovitije uklanja LDL, tzv. loš kolesterol, iz krvi. Kada se razina estrogena smanji, taj mehanizam slabi, pa se LDL lakše zadržava u krvotoku.

Istovremeno, razina HDL-a, dobrog kolesterola koji pomaže u uklanjanju viška masnoća, može se smanjiti. Rezultat je nepovoljniji omjer masnoća u krvi, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar.

Mišićna masa, težina i inzulinska rezistencija

Menopauza je često praćena gubitkom mišićne mase, poznatim kao sarkopenija. Manje mišića znači sporiji metabolizam i slabiju sposobnost tijela da koristi šećere i masti. Posljedica toga mogu biti povišeni trigliceridi i dodatno povećanje lošeg kolesterola.

Mnoge žene u tom razdoblju primjećuju i lakše nakupljanje kilograma, osobito u području trbuha. Višak masnog tkiva povezan je s inzulinskom rezistencijom, stanjem u kojem tijelo teže regulira šećer u krvi, a to dodatno pogoršava lipidni profil.

Koje su vrijednosti kolesterola poželjne

Preporučene vrijednosti kolesterola za žene u menopauzi ne razlikuju se od općih smjernica za odraslu populaciju. Ukupni kolesterol trebao bi biti ispod 200 mg/dL, LDL ispod 100 mg/dL, HDL iznad 50 mg/dL, a trigliceridi ispod 150 mg/dL.

Ako postoje dodatni čimbenici rizika, poput povišenog tlaka, dijabetesa ili obiteljske povijesti srčanih bolesti, liječnik može preporučiti strože ciljeve i češće kontrole.

Što možete učiniti?

Iako hormonalne promjene nije moguće zaustaviti, način života ima velik utjecaj na kolesterol. Mediteranski način prehrane, bogat povrćem, voćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i maslinovim uljem, pokazao se jednim od najučinkovitijih saveznika zdravlja srca.

Važnu ulogu imaju i prehrambena vlakna, omega-3 masne kiseline te biljni steroli koji smanjuju apsorpciju kolesterola. Redovita tjelesna aktivnost, barem 150 minuta umjerenog kretanja tjedno uz trening snage, pomaže u održavanju zdrave težine i povoljnog lipidnog profila.

Stručnjaci dodatno naglašavaju važnost upravljanja stresom, prestanka pušenja i umjerenog konzumiranja alkohola.

Lijekovi i hormonska terapija

Ako promjene životnog stila nisu dovoljne, liječnik može preporučiti lijekove za snižavanje kolesterola, najčešće statine. Oni učinkovito smanjuju LDL, ali zahtijevaju individualnu procjenu koristi i mogućih nuspojava.

Hormonska nadomjesna terapija može blago utjecati na kolesterol, no njezina primarna svrha nije zaštita srca, već ublažavanje simptoma menopauze poput valunga i poremećaja sna. Odluku o terapiji uvijek treba donijeti u dogovoru s liječnikom.