Ove zime u europskim planinama i na sjevernoameričkim skijalištima bilježi se zabrinjavajući broj nesreća sa smrtnim ishodom u lavinama, no stručnjaci upozoravaju da situacija još uvijek nije izvan povijesnih okvira. Prema podacima Europske službe za upozoravanje na lavine (EAWS), u sezoni je dosad poginulo 95 ljudi, u odnosu na 70 u cijeloj prošloj zimskoj sezoni i 87 u 2023./2024.. Istodobno, niz tragičnih događaja u Alpama, kao i nedavna smrtonosna lavina u Kaliforniji, otvorili su pitanje koliko na rizik utječu klimatske promjene, ali i sve veća popularnost skijanja izvan uređenih staza.

Stručnjaci naglašavaju da lavine nisu neuobičajene u srcu zimske sezone, ali kombinacija vremenskih ekstrema, nestabilnog snježnog pokrivača i ljudskog ponašanja ove je zime stvorila posebno opasnu situaciju. Na to ukazuju i analize BBC‑ja i Independenta, koji su razgovarali s vodećim istraživačima snijega i lavina te lokalnim vodičima.

Nestabilan snijeg i ekstremne oborine

BBC podsjeća da je u velikom dijelu Alpa u kratkom razdoblju palo više obilnih snježnih oluja, uz jak vjetar, što je dovelo do povišenih stupnjeva upozorenja na lavine na neuobičajeno velikom području. U Švicarskoj i sjevernoj Italiji to je rezultiralo evakuacijama manjih mjesta, nestancima struje i iskakanjem vlaka iz tračnica u kantonu Valais.​

Stručnjaci za snijeg i lavine naglašavaju da oluje same po sebi nisu jedini problem. Benjamin Zweifel iz Švicarskog federalnog instituta za snijeg i lavine rekao je za BBC da je ove zime glavni izazov vrlo slab snježni pokrivač s dugotrajnim 'slabim slojevima' u podlozi, nastalim nakon dužih razdoblja bez novog snijega i niskih temperatura. Na takvu strukturu u kratkom vremenu pada težak, vjetrom nanesen snijeg, koji se slabo veže s podlogom i lako se pokreće.​

Slično opisuje i stručnjak za lavine Henry Schniewind u analizi za Independent, ističući da je ove zime na mnogim dijelovima francuskih i švicarskih Alpa snježni pokrivač 'iznimno nestabilan', s tzv. postojanim slabim slojem – rastresitim, kristalnim snijegom u donjem dijelu pokrivača preko kojeg je naknadno pao težak novi snijeg. Takva kombinacija pogoduje velikim odronima, često potaknutima već jednim skijašem.

Uloga klimatskih promjena

Dio istraživača povezuje ovakve obrasce s klimatskim promjenama. Klimatolog Simon Mason za BBC je rekao da postoje dokazi da će globalno zagrijavanje dovoditi do 'oštrijih, intenzivnijih oborina nakon duljih razdoblja bez padalina', što se može odraziti i na stabilnost snijega.​

Istodobno, stručnjaci upozoravaju da je slika kompleksna. Dok toplije zime na nižim nadmorskim visinama smanjuju količinu snijega, na visinama iznad 2000 metara, gdje se nalaze brojna alpska skijališta, posljedica mogu biti intenzivnije snježne epizode i češće 'mokre' lavine, u kojima snijeg sadrži više vode zbog kiše ili topljenja. Takve lavine mogu biti gušće i imati veći udarni učinak na objekte i ljude.

U 2021. godini znanstveni rad objavljen u časopisu Frontiers in Physiology upozorio je i na to da topliji, vlažniji snijeg može smanjiti šanse preživljavanja zatrpanih osoba, dok tanji snježni pokrivač povećava rizik od tupih trauma zbog udaraca u stijene i drugo podlogu.​

Za europske skijaše, uključujući tisuće Hrvata koji svake zime odlaze u Austriju, Italiju, Sloveniju, Švicarsku i Francusku, to znači da se rizik sve više mijenja, ne nužno kroz veći broj lavina svake godine, nego kroz češće epizode ekstremno nestabilnog snijega i mokrih lavina u kraćim vremenskim prozorima.

Više poginulih, ali ne rekordna sezona

Podaci koje navodi BBC pokazuju da je trenutnih 95 smrtnih slučajeva u Europi više nego u nekim prethodnim sezonama, ali daleko od najgorih zabilježenih zimskih sezona: 2020./2021. umrla je 131 osoba, a 2017./2018. njih 147.

U samo jednom tjednu u Italiji zabilježen rekordni broj planinskih smrti – 13 poginulih, od čega deset u lavinama. U Francuskoj je ove sezone barem 27 osoba izgubilo život u lavinama, što je najviši broj od zime 2020./2021., kada ih je bilo 40.

Meteorološke službe u više zemalja istodobno su izdavale visoke stupnjeve upozorenja: talijanski Aineva opasnost od lavina podigao je na razinu 4 od 5 u više alpskih regija, dok je veliki dio švicarskih Alpa bio u zoni 'visokog rizika', navodi Independent. Meteo France je za pojedine doline izvijestio da je količina snijega u manje od deset dana prešla iz ispodprosječne u 'iznimno iznadprosječnu', procjenjujući da se situacija statistički javlja otprilike jednom u osam godina.

Iako broj poginulih zasad nije rekordan, sugovornici za BBC i Independent slažu se da su uvjeti ove zime neuobičajeno zahtjevni i da je opasnost bila znatno veća nego što bi se moglo zaključiti samo na temelju suhe statistike.

Sve više skijanja izvan staza

Osim vremenskih uvjeta, stručnjaci snažno naglašavaju i faktor ljudskog ponašanja. Blaise Agresti, vodič iz Chamonixa, za francuske medije je rekao da 'oko 25 posto skijaša danas ide izvan uređenih staza' te da porast freeridea i skijaškog turizma objektivno povećava izloženost lavinama.​

Henry Schniewind za Independent dodaje da 'između 90 i 95 posto žrtava lavina pokrene lavinu sami, ili to učini netko iz njihove grupe', te da mnogi pogrešno zaključuju kako je padina sigurna samo zato što je po njoj već prošlo mnogo ljudi bez posljedica. Upozorava da se ove zime ljudi često ponašaju kao i prethodnih godina, iako su uvjeti 'nestabilniji nego inače', pa isti izbori sada imaju opasnije posljedice.

Uređene piste u pravilu su pod stalnim nadzorom – preventivno se aktiviraju manje lavine pomoću eksploziva, a snijeg se strojno zbija kako bi se smanjio rizik. U slučaju vrlo visokog rizika, dijelovi skijališta zatvaraju se, a povremeno se uvode i kratkotrajne zabrane kretanja, kao što su to učinila francuska odmarališta Tignes i Val d'Isère za vrijeme najvišeg stupnja upozorenja. No stručnjaci ističu da 'nula rizika' ne postoji ni na označenim stazama.​

Sigurnosne preporuke za skijaše

Planinske službe i skijališta zato sve više naglašavaju edukaciju. Primjerice, francuska La Plagne skijašima savjetuje da prije izlaska provjere lavinske biltene, ne idu izvan staza bez osnovne sigurnosne opreme (lavinski primopredajnik, sonda, lopata), da znaju koristiti tu opremu i da se u zahtjevnije terene ne upuštaju bez lokalnog vodiča.

Na pojedinim lokacijama uvode se i dodatne tehnologije, poput dronova s termalnim kamerama za bržu potragu u slučaju nesreće. Iskusni vodiči, poput Thomasa Hagera iz austrijskog Zell am Seea, za BBC World Service uspoređuju snijeg s morem: površina izgleda mirno, ali samo lokalni poznaju 'podvodne struje' – zone u kojima lavine često kreću. Hager ističe i važnost lavinskih zračnih jastuka, koji u nekim slučajevima mogu pomoći da osoba ostane bliže površini snijega.​

Za hrvatske skijaše koji svake godine putuju u inozemstvo, ključan je prvi korak redovito praćenje službenih lavinskih biltena zemalja u koje putuju, a ne samo klasične vremenske prognoze. Europska služba za upozoravanje na lavine i nacionalni instituti svakodnevno objavljuju stupanj opasnosti za pojedine regije, uz opis tipičnih rizičnih situacija. Gorska služba spašavanja i stručnjaci za osiguranje redovito podsjećaju da klasične police putnog osiguranja često ne pokrivaju nesreće nastale tijekom skijanja izvan označenih staza ili ski‑touringa bez ovlaštenog vodiča, pa se prije putovanja preporučuje provjeriti uvjete police, pratiti službene prognoze i poštovati privremena zatvaranja staza.