Prehrana tipična za zapadnjački način života sve je veći javnozdravstveni problem, a novo istraživanje upozorava na tri prehrambena rizika koja se posebno izdvajaju: prevelik unos soli, premalo voća i nedovoljan unos cjelovitih žitarica.

Prema analizi objavljenoj u časopisu The Innovation, prehrambeni rizici bili su povezani s 5,91 milijuna smrti od kardiovaskularnih bolesti u 2023. godini.

Istraživanje se temeljilo na podacima iz studije Global Burden of Disease, a obuhvatilo je 204 zemlje i teritorija te pratilo 13 prehrambenih čimbenika rizika kroz više od tri desetljeća. Među njima su bili premali unos voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, mahunarki, vlakana, ribe i omega-6 masnih kiselina, ali i previsok unos natrija, transmasnih kiselina, prerađenog mesa, zaslađenih pića i crvenog mesa, piše Daily Mail.

Sol, premalo voća i manjak cjelovitih žitarica

Autori istraživanja ističu da su se kao najveći prehrambeni krivci za smrtnost od kardiovaskularnih bolesti izdvojili visok unos natrija, nizak unos voća i nedovoljan unos cjelovitih žitarica. Ti se obrasci prehrane posebno povezuju s koronarnom bolešću srca i moždanim udarom.

'Naši rezultati naglašavaju da poboljšanje kvalitete prehrane mora ostati središnji stup globalne prevencije kardiovaskularnih bolesti', rekao je profesor Guoshuang Feng iz Pekinške dječje bolnice, vodeći autor istraživanja.

Dodao je da se, unatoč padu stopa smrtnosti zahvaljujući boljoj zdravstvenoj skrbi, ukupan teret bolesti i dalje povećava.

'Utrkujemo se sa starenjem populacije koja je sve ranjivija na štetne posljedice prehrane bogate solju i siromašne hranjivim tvarima', poručio je.

Muškarci su izloženiji većem riziku

Analiza je pokazala i izražene razlike između spolova. Muškarci su u gotovo svim promatranim zemljama imali veći teret kardiovaskularnih bolesti povezanih s lošom prehranom nego žene. Istraživači to djelomično povezuju s većom učestalošću rizičnih ponašanja poput pušenja i konzumacije alkohola, koji u kombinaciji s lošom prehranom dodatno povećavaju ukupni rizik.

Zemljopisne razlike također su bile velike. Kina je imala najveći apsolutni broj smrti povezanih s kardiovaskularnim bolestima i prehrambenim rizicima, a slijedila ju je Indija. No kada se smrtnost promatra u odnosu na veličinu populacije, najveći teret zabilježen je u pojedinim pacifičkim otočnim državama. Stručnjaci to povezuju s takozvanom 'prehrambenom tranzicijom', odnosno zamjenom lokalnih svježih namirnica uvoznom, visoko prerađenom hranom.

Prekomjeran unos soli odavno se povezuje s povišenim krvnim tlakom, jednim od ključnih čimbenika rizika za srčani i moždani udar. Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje manje od 2000 miligrama natrija na dan, što odgovara količini manjoj od pet grama soli, odnosno približno jednoj čajnoj žličici.

Problem je u tome što velik dio soli ne dolazi samo iz soljenke, nego iz gotove, industrijski prerađene hrane, pekarskih proizvoda, umaka, grickalica, suhomesnatih proizvoda i gotovih obroka. Upravo zato smanjenje soli nije samo pitanje osobne discipline, nego i dostupnosti zdravijih prehrambenih izbora.

U istraživanju se navodi da je visok unos natrija bio izražen u svim socio-demografskim skupinama, što upućuje na široko raširenu ovisnost o prerađenoj hrani i prehrambenim navikama koje uključuju velike količine soli.

Vlakna kao zaštita za srce

S druge strane, voće, povrće i cjelovite žitarice važan su izvor prehrambenih vlakana, koja se povezuju s boljim zdravljem srca, nižim rizikom od moždanog udara, dijabetesa tipa 2 i drugih kroničnih bolesti. Britanski NHS navodi da bi odrasli trebali unositi oko 30 grama vlakana dnevno, no većina ih unosi manje od preporučene količine.

Vlakna mogu pomoći u snižavanju razine 'lošeg' kolesterola, stabilizaciji šećera u krvi i održavanju zdrave tjelesne mase. Britanska zaklada za srce također navodi da većina odraslih ne doseže preporučeni unos vlakana te prosječno unosi oko 17 grama dnevno.

Profesor Feng ističe da se manjak zaštitnih namirnica, poput voća i cjelovitih žitarica, ne može uvijek objasniti samo osobnim izborom.

'S javnozdravstvene perspektive, ti nedostaci često odražavaju dostupnost, cijenu i prehrambeno okruženje, osobito u zemljama nižeg i srednjeg socio-demografskog statusa, a ne samo preferencije', rekao je.

Poruka stručnjaka: prevencija počinje ranije

Zaključak istraživača je jasan: teret kardiovaskularnih bolesti povezanih s prehranom i dalje je velik i neravnomjerno raspoređen. Najveći udio u tome imaju visok unos soli te nizak unos voća i cjelovitih žitarica.

Autori zato naglašavaju da bi javnozdravstvene politike i kliničke smjernice trebale snažnije poticati promjene koje su izvedive na razini cijele populacije: smanjenje soli u prerađenoj hrani, bolju dostupnost svježih namirnica, jasnije deklaracije i edukaciju o prehrani.

Drugim riječima, zdravlje srca ne ovisi samo o tome što pojedinac stavlja na tanjur, nego i o tome kakva mu je hrana dostupna, koliko košta i koliko je zdrav izbor uopće jednostavan.