Nova studija, koja analizira podatke više od 135.000 odraslih osoba, otkrila je da dodavanje samo pet minuta tjelovježbe normalnoj rutini može smanjiti rizik od smrti u općoj populaciji za impresivnih 10 posto, piše Daily Mail.

Čak i oni koji vode neaktivan način života, uz samo dvije minute vježbanja umjerenog intenziteta dnevno, smanjuju rizik od smrti.

Istraživanje, objavljeno u The Lancetu, također je otkrilo da smanjenje vremena koje osoba provodi sjedeći za samo pola sata moglo bi spriječiti oko 7 posto smrti diljem svijeta.

Rekli su: 'Ova 30-minutna promjena čini se izvedivom u stvarnom okruženju, naglašavajući veliki utjecaj realističnih i ostvarivih bihevioralnih ciljeva na zdravlje populacije.'

Važnost tjelovježba

Trenutno se smatra da je fizička neaktivnost odgovorna za najmanje 9 posto smrti diljem svijeta, ali stručnjaci predviđaju da bi ovaj broj mogao biti mnogo veći. U studiji su istraživači pratili 135.046 odraslih osoba, u dobi od oko 63 godine iz Norveške, Švedske, SAD-a i Ujedinjene Kraljevine, koji su nosili akcelerometre za praćenje fizičke aktivnosti.

Nijedan od sudionika nije imao nikakve dokaze kronične bolesti ili problema s pokretljivošću na početku studije. Stručnjaci kažu da bi, ako bi svi dodali pet minuta hodanja svojoj normalnoj rutini, 10 posto svih prerano nastalih smrti moglo biti izbjegnuto. Tijekom praćenja od osam godina, istraživači su otkrili da je smanjenje sjedilačkog vremena kod sudionika koji su provodili više od osam sati dnevno bez kretanja, što čini više od 70 posto sudionika, bilo povezano s progresivno nižim rizikom.

Na primjer, poticanje onih koji su provodili više od 11 sati dnevno sjedeći da ustanu i kreću se samo pola sata bilo je povezano sa smanjenjem rizika od oko 10 posto. Povećanje ovoga na sat fizičke aktivnosti smanjilo je rizik za 25 posto.

Istraživači su naglasili da je njihova studija nadograđivala prethodna istraživanja koja su uvelike zanemarivala činjenicu da neki pojedinci neće moći ili biti voljni ispuniti preporučenih 150 minuta fizičke aktivnosti tjedno.

'Slično tome, prethodne studije su pretpostavljale da su zdravstvene koristi prelaska s neaktivnog na aktivno jednake za sve pojedince neovisno o njihovoj promatranoj razini aktivnosti,' dodali su. To nije usporedivo sa stvarnim situacijama, kažu istraživači, gdje zdravstveni problemi poput pretilosti, nepokretnosti i srčanih problema mogu utjecati na sposobnost osobe da obavlja fizičku aktivnost.

Međutim, istraživači su istaknuli ključno ograničenje svoje studije: rezultati su ograničeni na osobe u dobi od 40 i više godina. Ova studija je također bila observacijska, što znači da razlike u stopama smrtnosti između različitih grupa mogu djelomično biti uzrokovane razlikama u drugim čimbenicima, ne samo fizičkom aktivnošću.

Male prilagodbe

Čak i male svakodnevne prilagodbe poput penjanja stepenicama umjesto pokretnim stepenicama mogu napraviti značajnu razliku.

Profesor Aiden Doherty, stručnjak za biomedicinsku informatiku na Sveučilištu Oxford, koji nije bio uključen u trenutnu studiju, pozdravio je nalaze istraživača.

'Ovo je izvrsna analiza, koja koristi najbolje dostupne izvore podataka koji su veliki korak naprijed od informacija koje smo imali dostupne u prošlosti', rekao je. Iako bi se ovo moglo činiti kao još jedna 'više fizičke aktivnosti je dobro za vas studija', autori su dodali važne nove detalje.

'Zdravstveni sustavi su pod golemim pritiskom. Ovaj rad ukazuje da bi do 10 posto svih preuranjenih smrti moglo biti spriječeno ako bi svi napravili male i realistične povećanja svoje fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta od pet minuta dnevno.'

Slična studija, predvođena stručnjacima sa Sveučilišta u Sydneyju, otkrila je da bi rizik od preuranjene smrti mogao biti smanjen za najmanje 10 posto ako bi ljudi spavali 15 minuta više dnevno, dodali samo 1,6 minuta vježbanja svojoj dnevnoj rutini i pojeli dodatnih pola porcije povrća.

Dr. Brendon Stubbs, stručnjak za interakciju između fizičke aktivnosti i mentalnog zdravlja, dodao je: 'Ovaj nalaz nudi nadu, posebno najmanje aktivnima, služeći kao inspirativna poruka za javno zdravlje. 'Čak i male svakodnevne prilagodbe razinama aktivnosti mogu napraviti značajnu razliku, na primjer brza živahna šetnja, nekoliko dodatnih stepeništa ili energično igranje s unučadi'. To dolazi nakon važnog istraživanja prošle godine koje je razbilo mit da je 10.000 koraka dnevno potrebno za sprječavanje kroničnih stanja. Velika recenzija 57 studija koje uključuju 160.000 odraslih osoba otkrila je da se za većinu zdravstvenih stanja koristi obično izravnavaju nakon 7.000 koraka - pružajući niži, realniji cilj kojem ljudi mogu težiti.

Procjenjuje se da sjedalački način života u Velikoj Britaniji, gdje mnogi koji provode radne sate za stolom, nakon toga sjede u metrou ili voze se u autu kako bi kod kuće sjeli ispred TV-a, ubija tisuće svake godine.

Prema podacima objavljenima od strane WHO-a, nedovoljna fizička aktivnost četvrti je najčešći uzrok smrti u svijetu, odgovarajući za 3,2 milijuna smrti svake godine.

Fizička neaktivnost dugo je povezana sa zdravstvenim problemima poput kardiovaskularnih bolesti kao i doprinošenjem zdravstvenim problemima poput pretilosti, koja je sama povezana s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta raka.