Gotovo polovica starijih od 65 godina redovito se bori s nesanicom, no stručnjaci upozoravaju da loš san nije neizbježna posljedica starenja
Uoči Svjetskog dana spavanja 13. ožujka, stručnjaci poručuju da poremećaje sna ne treba automatski pripisivati godinama. Iako se struktura sna s vremenom mijenja, kvaliteta se može očuvati pravilnim navikama i odgovarajućom terapijom. Prema podacima British Geriatrics Society, oko 40 posto osoba starijih od 65 godina redovito pati od nesanice, dok ih do 75 posto ima neki oblik poremećaja spavanja.
vezane vijesti
Više čimbenika rizika nakon 60-e
Profesor Jason Ellis iz Northumbria University upozorava da se starijim osobama često pogrešno sugerira kako je loš san 'normalan'. 'U 60-ima se povećava niz čimbenika ranjivosti – kronične bolesti, terapije, životni gubici. No to ne znači da je kvalitetan san nedostižan', ističe.
S godinama raste i rizik od problema s disanjem tijekom noći, osobito uz porast tjelesne težine. Kod žena dodatni utjecaj ima menopauza jer pad estrogena i progesterona može narušiti stabilnost sna.
Manje melatonina, više buđenja
Razina melatonina, hormona koji regulira ciklus spavanja i budnosti, počinje opadati već nakon puberteta. Taj proces postupno mijenja strukturu sna. Od srednjih 20-ih smanjuje se udio dubokog sna ključnog za fizički oporavak. U kasnijoj dobi san postaje plići i osjetljiviji na buku, svjetlo i druge podražaje.
'Starije osobe i dalje trebaju sedam do devet sati sna, ali njegova kvaliteta može biti drugačija', napominje Lisa Artis iz The Sleep Charity.
Unutarnji sat i mirovina
S godinama dolazi do pomaka cirkadijalnog ritma pa se mnogi osjećaju pospano ranije navečer i bude se vrlo rano. Taj 'fazni pomak' čest je u starijoj dobi.
Promjene načina života, osobito odlazak u mirovinu, dodatno utječu na san. Nestanak dnevne rutine, češće drijemanje, manje kretanja i slabija izloženost dnevnom svjetlu mogu pogoršati noćni odmor.
Redovitost je ključna
Stručnjaci sve više naglašavaju važnost redovitog rasporeda spavanja. Nije presudno samo koliko spavamo, nego i kada odlazimo na počinak i budimo se. Ako promjene sna utječu na koncentraciju, raspoloženje ili svakodnevno funkcioniranje, savjetuje se razgovor s liječnikom obiteljske medicine.
Terapije bez tableta
Tablete za spavanje danas nisu prvo rješenje. Kod nesanice se često preporučuje kognitivno-bihevioralna terapija, usmjerena na promjenu navika i uvjerenja povezanih sa snom.
Kod apneje, poremećaja kod kojeg tijekom noći dolazi do prekida disanja, može pomoći terapija kontinuiranim pozitivnim tlakom zraka (CPAP), koja održava dišne putove otvorenima. Stručnjaci zaključuju da je ključno prepoznati uzrok problema i prilagoditi terapiju. Kvalitetan san važan je za tjelesno zdravlje, mentalne sposobnosti i emocionalnu stabilnost u svakoj životnoj dobi.
