U svijetu u kojem se radna kultura često svodi na 'što više, to bolje', sve više istraživanja i stručnjaka upozorava na opasnosti koje donosi rad iznad klasičnih 40 sati tjedno. Umor, poremećaji sna, pad koncentracije i dugoročne zdravstvene posljedice samo su dio cijene koju plaćamo za 'hustle' mentalitet.

Višak sati na poslu – manjak zdravlja

Godinama se ganjanje rezultata i produktivnosti pretvaralo u natjecanje tko može raditi više i duže. No, dr. Ashwini Nadkarni s Harvard Medical School upozorava da dugotrajni prekovremeni rad ostavlja ozbiljne posljedice na mozak i tijelo.

'Dug radni tjedan povećava rizik od metaboličkih poremećaja poput dijabetesa, ali i mijenja dijelove mozga zadužene za planiranje, organizaciju i pamćenje', ističe Nadkarni.

Istraživanja su pokazala da oni koji rade 52 sata tjedno ili više imaju čak 19 posto veći volumen dijela mozga povezanog s pažnjom i radnom memorijom – što nije nužno dobra vijest, jer se radi o znaku preopterećenja. Osim toga, predugi radni sati usporavaju brzinu obrade informacija i narušavaju sposobnost učenja. 'Odmor je ključan za konsolidaciju pamćenja i kvalitetno učenje', zaključuje Nadkarni.

Prvi znakovi su problemi sa snom

Christina Muller, stručnjakinja za mentalno zdravlje na radnom mjestu, ističe za Newsweek da je poremećaj sna najčešći i najpodcjenjeniji prvi simptom kroničnog preopterećenja. 'Bez dovoljno sna, mozak ne može obraditi i pohraniti informacije, regulirati emocije ni biti kreativan. Kad smo preopterećeni, stalno smo u 'modu preživljavanja'', objašnjava Muller.

Dugoročno, kronični prekovremeni rad vodi do pada koncentracije, slabije memorije i sve većeg umora. Problem je što mnogi ne primijete štetu dok se ne pojave ozbiljniji zdravstveni ili obiteljski problemi.

'To je kao da protiv sebe gomilate kamate – šteta se nakuplja polako, ali sigurno', slikovito opisuje Muller.

Odmor nije luksuz, već potreba

Jedna od najvećih zabluda današnje 'hustle' kulture je da više rada znači i više rezultata. Stručnjaci upozoravaju da je za dugoročnu produktivnost nužan – odmor. Kvalitetan san, jasne granice i vrijeme za opuštanje biološke su potrebe, a ne luksuz. Bez toga, riskiramo sindrom izgaranja, kronične bolesti i gubitak motivacije.

Rješenje: četverodnevni radni tjedan?

Sve više tvrtki i stručnjaka zagovara skraćivanje radnog tjedna kao rješenje za zdravlje i produktivnost. Najveće istraživanje provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu, u kojem je sudjelovalo 61 tvrtka i gotovo 3.000 zaposlenika, pokazalo je da četverodnevni radni tjedan donosi bolje rezultate: zaposlenici su manje anksiozni i umorni, a mentalno i fizičko zdravlje im se poboljšava.

'Prije pokusa mnogi su sumnjali da će produktivnost ostati ista, ali upravo to smo i postigli', izjavio je voditelj istraživanja prof. Brendan Burchell.