Iako se rijetko nalazi na popisima najpoželjnijih europskih destinacija, Sofija itekako ima čime iznenaditi. Bugarska prijestolnica brojem stanovnika znatno nadmašuje i Zagreb i Split, a posjetiteljima nudi sve, od povijesnih znamenitosti do modernih restorana i klubova. Grad se ponosi geslom ‘Raste, ali ne stari’, a ono nije slučajno odabrano jer su ljudi na ovom prostoru živjeli još prije više od osam tisuća godina.

Kroz stoljeća grad je mijenjao imena, od Serdike i Sredeca do Triadice, a današnji naziv dobio je u kasnom srednjem vijeku po bazilici Svete Sofije, posvećenoj Božjoj mudrosti. Zanimljivo, unatoč tako dugoj povijesti, glavnim gradom Bugarske postao je tek krajem 19. stoljeća.

Od rimskih ruševina do socijalističkih skulptura

Sofija je nastala oko toplih mineralnih izvora koje su koristili još stanovnici rimske Serdike, a mineralnu vodu i danas možete besplatno natočiti na javnim česmama kod nekadašnjeg središnjeg kupališta. Pozornost privlače i žute keramičke kocke kojima je popločan dio centra. Prema popularnoj legendi, bile su svadbeni dar knezu Ferdinandu, no arhivi otkrivaju mnogo prozaičniju priču: grad ih je kupio na kredit.

Povijest se u Sofiji doslovno krije pod nogama. Tijekom gradnje jednog hotela otkriveni su ostaci rimskog amfiteatra, a ispod njega i još starije kazalište, pa je projekt izmijenjen kako bi se nalazište sačuvalo. Ispod crkve Svete Sofije nalazi se i podzemni arheološki muzej s grobnicama antičke Serdike.

Među nezaobilaznim točkama je katedrala Aleksandra Nevskog, prepoznatljiva po zlatnim kupolama, a ljubitelji novije povijesti uživat će u Muzeju umjetnosti socijalističkog razdoblja, čiji park krasi više od 70 monumentalnih skulptura.

Svakodnevicu iz osamdesetih dočarava mali interaktivni muzej The Red Flat, uređen kao stan tadašnje bugarske obitelji. Oni skloniji neobičnim prizorima trebali bi potražiti ‘kuću puž’, šarenu stambenu zgradu u obliku puža s pčelom na leđima.

Za predah od gradske vreve tu je planina Vitoša, koja se uzdiže iznad grada, a njezin najviši vrh, Černi vrah, doseže 2290 metara.

Banica, šopska salata i noćni provod

Sofiju je najlakše upoznati za stolom. Dan otvorite banicom, pitom od tankih kora najčešće punjenom sirom, a za ručak naručite nešto s roštilja uz šopsku salatu, bugarsko nacionalno jelo. Na jelovnicima ćete pronaći i kebapče, bugarsku inačicu ćevapa. Za degustaciju lokalnih rakija u retro ambijentu dobra je adresa Raketa Rakia.

Kad padne mrak, grad se budi. Ljubitelji elektroničke glazbe okupljaju se u klubovima poput Yalte, koja dovodi međunarodne DJ-eve, dok Sofia Live Club u Nacionalnoj palači kulture nudi program od jazza do alternative.

Koliko zapravo košta Sofija?

Stara reputacija jeftine destinacije više ne vrijedi u potpunosti. Prema podacima Numbea iz listopada, obrok u povoljnijem restoranu stoji oko 15 eura, a večera od tri slijeda za dvoje bez pića oko 60 eura. Cappuccino je, uz cijenu od oko 3,15 eura, čak skuplji nego u Zagrebu, dok pola litre domaćeg piva stoji oko tri eura.

S druge strane, taksi je nešto povoljniji nego kod nas, a jeftinije su i neke namirnice u trgovinama, poput vode i vina. Ukratko, Sofija i dalje nudi dobar omjer cijene i kvalitete, ali za povoljan vikend ipak treba malo više planiranja. Hrvatskim putnicima posao olakšava i činjenica da se u Bugarskoj od početka 2026. plaća eurima.

Izravnih letova iz Zagreba zasad nema, pa je najbolje potražiti polaske iz Budimpešte, Beča ili talijanskih zračnih luka poput Trevisa, Bologne i Bergama. Od aerodroma do centra najjednostavnije je stići metroom, a karta stoji samo 80 centi.