Dio problema leži zasigurno i u činjenici da danas od godišnjeg odmora očekujemo previše. Od nekoliko ljetnih tjedana želimo da nadoknade mjesece stresa, kroničnog umora, nedostatka sna i ubrzanog životnog ritma.

Psihologinja Anita Batinić Bajkovec iz tvrtke Prava formula upozorava da pritom često zaboravljamo što odmor zapravo jest.

'Činjenica da niste u uredu ne znači automatski da se oporavljate. Psihologinja Sabine Sonnentag sa Sveučilišta u Mannheimu godinama proučava oporavak od posla te njezina istraživanja pokazuju da kvalitetan odmor uključuje četiri elementa: psihološko odvajanje od posla, opuštanje, osjećaj kontrole nad vlastitim vremenom i aktivnosti koje stvaraju osjećaj interesa, izazova ili osobnog razvoja. Drugim riječima, odmor nije samo odsutnost obaveza. Ako i dalje razmišljate o mailovima, rokovima i sastancima, mozak nije dobio signal da je radni dan završio', objašnjava psihologinja.

Mnogi će se, dodaje, naći u situaciji u kojoj prvi dani godišnjeg ne donose očekivano olakšanje. Umjesto opuštenosti javljaju se glavobolja, iscrpljenost, nervoza ili čak simptomi nalik prehladi. Upravo zato imaju osjećaj da im treba nekoliko dana samo da bi se priviknuli na odmor.

'Poznati koncept iz organizacijske psihologije, psihološko odvajanje od posla (psychological detachment), opisuje mentalnu distancu od njega: ne razmišljati o mailovima, problemima, zadacima. Mnogi primjećuju da se prvih dana godišnjeg odmora zapravo ne osjećaju odmorno niti distancirano od posla. Ljudi nekad zato kažu: kad se tijelo konačno opustilo, razbolio sam se. Taj fenomen poznat je pod nazivom leisure sickness, a opisali su ga nizozemski istraživači Ad Vingerhoets i Guy van Heck. Točan mehanizam nije razjašnjen, no pretpostavlja se da organizam tek nakon prestanka dugotrajnog stresa počinje reagirati na fizičko i psihičko opterećenje koje je ranije bilo potisnuto. Zbog toga mnogi tek poslije nekoliko dana počinju osjećati stvarni odmor', rekla je Batinić Bajkovec.

Jedan dugi godišnji ili više kraćih odmora?

Pitanje koje se redovito postavlja uoči ljeta jest isplati li se sve slobodne dane ostaviti za jedan veliki godišnji odmor ili ih je bolje rasporediti tijekom godine.

Istraživanja pokazuju da godišnji odmor doista pomaže. Nakon njega ljudi se osjećaju odmornije, bolje raspoloženo i zadovoljnije životom. Problem je u tome što taj učinak često ne traje dugo.

'Jedna od metaanaliza pokazala je da odmor značajno smanjuje iscrpljenost, poboljšava raspoloženje i povećava zadovoljstvo životom, ali da se ti učinci nažalost brzo tope nakon povratka, odnosno nisu dugoročni. To naravno ne znači da godišnji nema smisla, već da oporavak ne bi trebao biti koncentriran isključivo na tih nekoliko ljetnih tjedana. Redoviti vikendi, kraći odmori tijekom godine i svakodnevne navike oporavka često imaju veći utjecaj na dugoročno blagostanje nego jedan dugi godišnji odmor. Kombinacija jednog duljeg odmora i više kraćih pauza tijekom godine vjerojatno je najbolja strategija', smatra psihologinja.

Zanimljivo je to da ni velika količina slobodnog vremena sama po sebi ne jamči kvalitetan oporavak jer kod nekih ljudi upravo tijekom vikenda ili prvih dana godišnjeg odmora dolazi do pada energije i pogoršanja raspoloženja.

'Ni dulje spavanje nije uvijek povezano s boljim raspoloženjem. Novije istraživanje pokazalo je da su kod osoba sklonih depresivnim simptomima i kraći i dulji san od njihova uobičajenog obrasca bili povezani s lošijim raspoloženjem, osobito kada je trajanje sna odstupalo za dva ili više sati od njihova uobičajenog prosjeka. Drugim riječima, za oporavak nije presudna samo količina odmora, već i njegova kvaliteta te sposobnost da se barem nakratko mentalno odmaknemo od svakodnevnog stresa', ističe.

Godišnji nije projekt koji treba odraditi

Mnogi na godišnji odlaze s detaljno isplaniranim rasporedom aktivnosti. Želja da se vidi što više, posjeti što veći broj mjesta i zabilježi svaki trenutak za društvene mreže nerijetko stvara novi oblik pritiska.

'Ne postoji univerzalni recept. Važno je uzeti u obzir to da ne tretiramo svoj godišnji kao još jedan od uspješnih projekata u nizu. Umjesto oporavka, on se ponekad pretvara u niz obaveza: rani letovi, objavljivanje za društvene mreže, obilazak znamenitosti itd. Istraživanja pokazuju da se ljudi najbolje oporavljaju kada odmor uključuje opuštanje i psihološko odvajanje od svakodnevnih zahtjeva, zbog čega pretjerano isplanirani odmori mogu umanjiti osjećaj stvarnog oporavka. Također je važno uzeti u obzir svoju individualnost i ono što nam inače nedostaje. Osobi koja cijeli dan sjedi za računalom planinarenje ili plivanje mogu pružiti veći osjećaj oporavka od ležanja na plaži, a nekome tko obavlja fizički zahtjevan posao upravo su mirovanje i manje aktivnosti ono što treba. Odmor najbolje funkcionira kada nadoknađuje ono čega tijekom godine nema dovoljno', podsjeća Batinić Bajkovec.

Iako ljeto povezujemo sa suncem, putovanjima i bezbrižnošću, kod nekih ljudi upravo tada dolazi do pogoršanja raspoloženja.

'Kad spomenemo sezonsku depresiju, gotovo svi pomislimo na zimu, kratke dane, sivo nebo i želju da se zamotamo u deku do proljeća. No postoji i njezina manje poznata, 'obrnuta' verzija, koja se javlja upravo ljeti, kada ima najviše sunca i toplih dana. Iako je znatno rjeđa od zimskog oblika, ljetna depresija dobro je opisan obrazac sezonskog afektivnog poremećaja. Simptomi su gotovo zrcalna slika onih koji se javljaju zimi. Dok su za zimski karakteristični pojačana potreba za snom, povećan apetit i usporenost, ljetni oblik češće prate nesanica, gubitak apetita, nemir i razdražljivost', upozorava psihologinja.

Oporavak počinje puno prije godišnjeg

Na kraju naglašava da kvalitetan odmor nije nešto što se događa samo tijekom dva ili tri ljetna tjedna.

'Kada govorimo o oporavku, nije presudno samo to koliko se dana odmaramo, već i kako integriramo kvalitetne aktivnosti koje nas odmaraju u svakodnevni život. Istraživanja pokazuju da se ljudi najbolje oporavljaju kada se uspiju barem privremeno odmaknuti od poslovnih obaveza, kada imaju osjećaj da sami upravljaju svojim vremenom te kada odmor uključuje i ugodne aktivnosti koje donose osjećaj interesa ili postignuća. Osobito se korisnima pokazuju boravak u prirodi i tjelesna aktivnost. Prirodni okoliš omogućuje mozgu da se odmori od stalnih zahtjeva za pažnjom dok kretanje doprinosi smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja. Upravo su psihološko odvajanje od posla i fizička aktivnost među čimbenicima koji najviše pridonose osjećaju da smo oporavljeni', rekla je.

Najvažnije od svega to je da, dodaje, cilj nije živjeti samo za godišnji odmor. Koliko god je to moguće, važno je graditi svakodnevicu od koje ne moramo bježati te u kojoj također postoji prostor za zadovoljstvo i oporavak od obaveza.