U noći sa subote na nedjelju ponovno smo pomicali kazaljke, u 2 sata ujutro sat se pomaknuo na 3, čime je službeno počelo ljetno računanje vremena. Promjena sata možda traje jednu noć, ali njezine posljedice mnogi osjećaju danima – od umora i razdražljivosti do problema sa spavanjem i koncentracijom. Razlog je jednostavan: naš unutarnji biološki sat naviknut je na određeni ritam svjetla, tame i rutine, a naglo oduzimanje ili dodavanje jednog sata remeti taj fino uigrani sustav
Stručnjaci objašnjavaju da promjena sata remeti cirkadijani ritam, koji upravlja ciklusom spavanja i budnosti, lučenjem hormona, ali i radom srca te metabolizmom. Kod prelaska na ljetno računanje vremena gubimo jedan sat sna, pa mozak dobiva signal da treba ranije 'upali' dan, dok tijelo još funkcionira po starom rasporedu, što mnogi opisuju kao blagi jet lag.
U prvim danima češće se javljaju nesanica, jutarnja tromost, pad koncentracije i promjene raspoloženja, a studije bilježe i kratkoročno povećan rizik od srčanih i moždanih udara te prometnih nesreća.
Tko je najosjetljiviji na promjenu sata?
Osobito teško promjenu podnose djeca, starije osobe te oni koji već imaju poremećaje spavanja ili kronične kardiovaskularne bolesti. Mijenjanje rasporeda može pojačati postojeće tegobe, od jutarnjih glavobolja do pojačane anksioznosti i lošijeg raspoloženja. Problemi se često vide i kod ljudi koji rade smjenski posao, jer njihov bioritam već trpi dodatne oscilacije, pa im još jedno 'podešavanje' vremena predstavlja dodatni stres za organizam.
Kako si možete olakšati prijelaz na novo vrijeme?
Liječnici savjetuju da se na promjenu sata pripremimo nekoliko dana unaprijed: svaku večer odlazite na spavanje 15–20 minuta ranije i jednako toliko ranije ustajte, kako bi tijelo postupno prihvatilo novi ritam. Pomaže i izlaganje jutarnjem svjetlu – kratka šetnja, doručak kraj prozora ili kava na balkonu pomažu 'resetirati' unutarnji sat, dok kasno gledanje u ekrane, teška hrana i kofein navečer dodatno otežavaju uspavljivanje. Ako vas svejedno svlada umor, kratko drijemanje do 20–30 minuta ranije poslijepodne može biti korisno, ali ga nije dobro ostavljati za kasne sate jer tada samo još više pomičete vrijeme noćnog sna.
Kada potražiti pomoć?
Lagani umor i slabija koncentracija nekoliko dana nakon pomicanja sata smatraju se uobičajenima, no ako se nesanica, anksioznost ili srčane tegobe produže ili pojačaju, dobro je posavjetovati se s liječnikom. Kod osoba koje već imaju dijagnosticirane kardiovaskularne bolesti, depresiju ili ozbiljnije poremećaje spavanja, promjena sata može biti okidač za pogoršanje stanja, pa je u tim slučajevima važno pratiti simptome i po potrebi prilagoditi terapiju ili dnevni raspored.