Bubrezi filtriraju krv, uklanjaju otpadne tvari i višak tekućine te ih izlučuju mokraćom. Kada su oštećeni, najčešće zbog dijabetesa ili visokog krvnog tlaka, postupno gube tu sposobnost, piše Daily Mail.

Bubrežnu bolest često nazivaju tihim ubojicom jer u početku uglavnom ne izaziva jasne simptome. Kada se pojave umor, mučnina ili oticanje nogu, funkcija bubrega već može biti znatno oslabljena. Ipak, neke promjene na licu mogu biti razlog za provjeru kod liječnika.

Niže su navedeni znakovi koji mogu otkriti problem s organima.

Blijeda ili žućkasta put

Bljedilo je jedan od bolje potkrijepljenih znakova mogućih problema s bubrezima. Zdravi bubrezi proizvode eritropoetin, hormon koji potiče koštanu srž na stvaranje crvenih krvnih stanica.

Slabljenjem bubrežne funkcije smanjuje se proizvodnja tog hormona, što može dovesti do anemije. Budući da tada tkiva dobivaju manje kisika, koža može izgubiti zdravu boju te postati blijeda, bez sjaja ili žućkasta.

Natečeni kapci i lice

Podbuhlost oko očiju i oticanje lica među najpoznatijim su znakovima bubrežnih tegoba. Oštećeni bubrezi mogu slabije izlučivati višak natrija i vode, zbog čega se tekućina nakuplja u tkivima.

Osim toga, u mokraću može dospjeti albumin, protein koji inače pomaže zadržati tekućinu u krvnim žilama. Njegovim gubitkom tekućina lakše prelazi u okolna tkiva.

Promjena se često najprije vidi na kapcima jer je koža oko očiju izrazito tanka. Oticanje je obično najuočljivije ujutro, nakon noći provedene u ležećem položaju. Ako je zadržavanje tekućine izraženije, cijelo lice može djelovati zaobljenije, a nakon pritiska na koži može nakratko ostati udubljenje.

Siva, tamnija ili beživotna koža

Kada bubrezi ne mogu učinkovito filtrirati krv, u njoj se nakupljaju urea, kreatinin i druge otpadne tvari. Takvo stanje naziva se uremija, a njegove posljedice mogu postati vidljive i na koži.

Povišene razine hormona koji potiče melanocite mogu ubrzati stvaranje pigmenta. Koža zbog toga postupno može poprimiti sivkastu, mutnu, brončanu ili žućkastu nijansu.

Istraživanja pokazuju da se promjene pigmentacije pojavljuju kod 25 do 70 posto osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Zabilježene su kod približno 65 posto pacijenata na dijalizi te kod oko 37 posto onih koji još nisu započeli takvo liječenje.

Neuobičajeno tamne usne

Smeđe mrlje ili opće tamnjenje usana relativno su česta promjena kod uznapredovale kronične bubrežne bolesti. Istraživanja pokazuju da se javlja kod približno 40 posto pacijenata na dijalizi, a u nekim populacijama i kod gotovo polovice oboljelih.

Mogući je uzrok nakupljanje beta-melanocite stimulirajućeg hormona, koji potiče stanice na proizvodnju pigmenta. Promjena zato može zahvatiti usne, ali i unutrašnjost usne šupljine.

Masni obrazi i akne

Akne i masna koža vrlo su česte te kod većine ljudi nisu povezane s bubrezima. Tradicionalna kineska medicina promjene na obrazima i bradi povezuje sa zdravljem bubrega i reproduktivnog sustava, no za takvu vezu nema čvrstih znanstvenih dokaza.

Hormonske promjene povezane s kroničnim bolestima mogu utjecati na lučenje sebuma, ali nisu svojstvene bubrežnoj bolesti. Akne mnogo češće nastaju zbog genetike, stresa, prehrane ili sindroma policističnih jajnika.

Kronična bubrežna bolest ipak može potaknuti upalne procese u tijelu, a oni mogu pogoršati akne kod osoba koje su im već sklone. Nekoliko prištića stoga gotovo sigurno nije znak oštećenja bubrega, ali uporne promjene mogu biti dio šire slike ako ih prate drugi simptomi.

Kako zaštititi bubrege

Oštećenje bubrega u mnogim se slučajevima može spriječiti ili barem usporiti. Prehrana pretežno bazirana na biljnim namirnicama povezuje se s manjim rizikom od kronične bubrežne bolesti. Velika istraživanja pokazala su oko 20 posto niže razine albumina u mokraći i 30 posto manju vjerojatnost razvoja bolesti kod osoba koje jedu manje životinjskih proteina.

Preporučuje se unositi manje od 2300 miligrama natrija dnevno te ograničiti dodane šećere. Prerađena hrana često sadrži skrivene dodatke fosfora i kalija, koji mogu dodatno opteretiti već oštećene bubrege.

Važna je i redovita tjelesna aktivnost. Preporuka je najmanje 150 minuta umjerenog vježbanja tjedno, uz dva treninga snage. Analiza 25 randomiziranih istraživanja pokazala je da umjerena tjelovježba može usporiti slabljenje bubrežne funkcije.

Jednako je važno kontrolirati krvni tlak i šećer u krvi. Visoki tlak jedan je od vodećih uzroka zatajenja bubrega, dok je dijabetes najčešći razlog zbog kojeg pacijenti trebaju dijalizu ili transplantaciju.

Nesteroidne protuupalne lijekove poput ibuprofena i naproksena treba uzimati oprezno, osobito kod bolesti bubrega, dijabetesa ili povišenog tlaka. Osobe koje ih redovito koriste zbog kronične boli trebale bi se s liječnikom posavjetovati o sigurnijim mogućnostima.

No još jednom valja ponoviti da promjene na licu same po sebi ne mogu potvrditi bubrežnu bolest. Ako su dugotrajne ili ih prate oticanje nogu, umor, mučnina ili promjene u mokrenju, potrebno je obratiti se liječniku.