Ipak, prehlade nisu rezervirane samo za zimu, a virusi koji ih uzrokuju cirkuliraju tijekom cijele godine. Štoviše, ljeti se mijenja i profil virusa s kojima se češće susrećemo.

Dr. Adam Rosenbluth, liječnik interne medicine i autor zdravstvene rubrike AARP-a, objašnjava da ljetna prehlada s medicinskog stajališta nije nužno teža od zimske, iako nam se često upravo takvom čini. Dok zimi dominiraju rinovirusi, tijekom toplijih mjeseci češće se pojavljuju enterovirusi. Oni mogu izazvati poznate simptome poput curenja nosa, grlobolje, kašlja, glavobolje i začepljenosti nosa, ali kod nekih ljudi donose i nešto izraženiji umor, blagu temperaturu i bolove u tijelu.

Zašto nam je ljetna prehlada toliko mrska?

Jedan od razloga krije se upravo u – ljetu. Rosenbluth ističe da tijekom velikih vrućina lakše dehidriramo, a čak i blaga dehidracija može dodatno naglasiti glavobolju, umor i osjećaj začepljenosti nosa.

Tu je i neprestano izmjenjivanje velikih vrućina i snažno klimatiziranih prostora. Klima-uređaj neće izazvati prehladu jer je za nju potreban virus, no hladan i suh zrak može nadražiti dišne puteve te postojeće simptome učiniti neugodnijima.

Postoji i psihološki moment: zimi očekujemo pokoju prehladu, ali kada nas bolest prikova za krevet usred godišnjeg odmora, putovanja ili savršenog dana za plažu, doživljavamo je kao puno veći problem.

Ljeti se češće pojavljuju enterovirusi

Enterovirusi osobito cirkuliraju od lipnja do listopada. Osim respiratornih simptoma, mogu zahvatiti probavni sustav pa se uz grlobolju, temperaturu ili glavobolju mogu pojaviti mučnina, povraćanje ili probavne tegobe. Američki NIH navodi da enterovirusi godišnje uzrokuju milijune infekcija te da mnogi zaraženi uopće nemaju simptome.

Zato ono što ljudi ponekad nazivaju 'ljetnom gripom' često uopće nije prava gripa. Dr. Irene Frantzis s Columbia Universityja objašnjava da je influenca tijekom ljeta relativno rijetka, a iza temperature, grlobolje, bolova u mišićima i probavnih tegoba češće stoje enterovirusi, adenovirusi, COVID-19 ili druge infekcije.

Curenje nosa, kihanje i začepljenost tijekom srpnja i kolovoza lako je zamijeniti sa sezonskim alergijama. Alergolog dr. Mark Aronica iz klinike Cleveland ističe da su temperatura, bolovi u tijelu, mučnina, povraćanje i probavne tegobe znakovi koji više upućuju na infekciju nego na alergiju. Kod alergija su pak tipični svrbež te crvene i suzne oči, a simptomi se mogu protegnuti tjednima.

Kod obične virusne prehlade najvažniji su odmor i hidratacija. Dovoljno vode posebno je važno tijekom vrućih dana jer organizam istodobno gubi tekućinu znojenjem i bori se s infekcijom. Simptome mogu ublažiti fiziološka otopina za nos, topli napici, med za nadraženo grlo i kašalj te lijekovi za temperaturu i bolove kada su potrebni.

I na kraju, treba istaknuti da većina ljetnih prehlada prolazi sama od sebe. No visoka temperatura, osip, problemi s disanjem, pogoršavanje simptoma ili neuobičajeno dugo trajanje bolesti razlog su za javljanje liječniku.