VISOKA MODA U METAVERZUMU

Pitate se čemu služi digitalna odjeća? Ni sami nismo sigurni, ali pokušat ćemo vam objasniti

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Ray Tang / Zuma Press / Profimedia

Opremanje naših digitalnih persona ili avatara nije tako nova stvar, no industrija videoigara nedavno je odjećom ili 'skinovima' u igrama poput 'Overwatcha' i 'Fortnitea', koje generiraju milijarde prihoda, postavila temelje digitalne mode. Pitate li se tko je lud plaćati za odjeću koju ne može nositi, niste jedini, a odgovor na to pitanje nije još potpuno jasan ni onima koji se bave izradom digitalne odjeće. Ipak, kandidata je svakim danom sve više i pitanje je trenutka u kojem će stvar s digitalnom modom i metaverzumom postati jasna poput, ne tako davno, mnogima tako nedokučivog pojma interneta

Čak su i neki veliki modni igrači počeli trljati dlanove ulaskom na tržište igara. Louis Vuitton dizajnirao je 2019. skinove za 'League of Legends', a Nike i Ralph Lauren ove godine ponudili su dodatke za avatare putem platforme za virtualnu izgradnju svijeta 'Robloxa'.

Digitalna moda nije prisutna samo u svijetu igara, pa su NTF-ovi (nezamjenjivi tokeni), koji koriste blockchain tehnologiju za provjeru vlasništva digitalne imovine, omogućili to da se digitalna moda unovči i na širem polju. Primjera radi, jesenas je kolekcija NFT-a Dolce & Gabbana rasprodana za 1.885.719 ethereuma, što je u to vrijeme bila protuvrijednost od šest milijuna dolara.

Važan sastanak u spavaćici, a može i bez nje

Ako se ne vidite kao netko tko daje novac za piksele u kojima dotjeran može igrati omiljenu igru ili se hvaliti prijateljima posjedovanjem digitalnih djela dizajnera luksuzne mode u virtualnom svijetu, pokušajte zamisliti situaciju u kojoj neka nevidljiva sila zaustavlja svijet kakav poznajemo, zatvara nas u domove i tjera na sastančenja s kolegama ili druženja s prijateljima i rodbinom u virtualnom svijetu.

Poznato? Za ovu priču potpuno je nevažno hoćete li je smatrati proročanstvom, brigom ili planom Billa Gatesa za čovječanstvo, ali dogodila se i nitko vam ne može garantirati da se neće ponovno dogoditi, a čak i da se više ne dogodi, sasvim je sigurno da će se neka druženja ili sastančenja nastaviti u virtualnom obliku. Nekad će videopoziv stići nenadano, nekad ćete biti previše umorni za slaganje i isprobavanje najbolje modne kombinacije iz fizičkog ormara, no vjerojatno ćete uvijek željeti izgledati dotjerano, a digitalna moda omogućit će vam odijevanje pomoću nekoliko klikova na vaš digitalni ormar.

Upravo u ovu priču vjeruje velik broj entuzijasta iz svjetova mode i tehnologije koji polažu nade u obećavajući svijet digitalne mode. Međutim upotrebu virtualne odjeće koju kreiraju ne ograničavaju samo na pozive preko Zooma i vjeruju da bi se mogla nositi u cijelom metaverzumu – konceptu povezanog svijeta proširene stvarnosti (AR), igara, društvenih mreža, a na kraju možda i na svojim stvarnim, fizičkim tijelima u stvarnom svijetu, koja ćemo gledati kroz leće naočala proširene stvarnosti.

Shvaćamo vas potpuno ako vam je pojam metaverzuma zbunjujući i nestvaran. Uostalom, ni Gatesa nismo spomenuli tek tako, nego u svjetlu nedavne objave Elona Muska na Twitteru, kada je podijelio video u kojem Gates objašnjava kako će internet promijeniti svijet. Riječ je o snimci iz intervjua s Davidom Lettermanom, nastaloj prije 26 godina, u kojem opisuje internet kao 'sljedeću veliku stvar', premda mu njegov domaćin baš i ne vjeruje. Dakle ako nemate silnu potrebu ili ambiciju razbijati glavu oko 'nove velike stvari', poznate i kao internet treće generacije, samo se malo strpite.

Zapravo, pandemija i rad na daljinu već su ubrzali razglabanja na temu virtualnih svjetova, a neki su vrlo brzo i praktično djelovali. Rebranding Facebooka u Metu potaknuo je još veći interes za ovu temu, a 'ormar virtualne odjeće za različite prilike', najavio je u uvodnoj riječi nedavne konferencije Meta's Connect 2021. Mark Zuckerberg, imat ćemo u metaverzumu.

Možda izgleda neobično to da je po pitanju digitalnih proizvoda dosta tradicionalan svijet mode tako spremno zakoračio u ovu priču, ali i njih je na promjenu razmišljanja natjerala pandemija. Prošle godine nisu bile moguće fizičke revije na modnim pistama, pa su modni dizajneri bili prisiljeni pokazati kreativnost u načinu prezentacije svoje nove odjeće.

Američki luksuzni modni brend Hanifa na izazov je odgovorio digitalnom modnom revijom bez ljudskih modela, no 3D prikazi novih odjevnih predmeta koje su nosile lebdeće bezglave figure izgledali su tako stvarno i, bit ćemo slobodni to reći, vrlo seksi.

Izvor: Društvene mreže

Tijekom Šangajskog tjedna mode kineski dizajneri Xu Zhi, Andrea Jiapei Li i Roderic Wong predstavili su svoje kolekcije kroz virtualni izlog proširene stvarnosti.

'Brendovi su shvatili da moraju kreirati digitalne izložbene prostore i digitalne modne revije kako bi u 2020. uspjeli prodati svoje kolekcije. Zbog toga su potrošači bili izloženi novim načinima gledanja na digitalno predstavljenu odjeću', kaže za CNN Karinna Grant, uz Marjorie Hernandez suosnivačica NFT modnog tržišta The Dematerialised.

Odgovor je bio munjevit i vrlo brzo stigao je prvi val digitalnih modnih tržišta, među kojima su se istaknuli Replicant, The Dematerialised i DressX. Međutim svi oni nude raznolike i donekle još uvijek ograničene funkcionalnosti, pa je DressX-u za prekrivanje vaše fotografije trenutno potrebno 24 sata, što je još prilično daleko od nekoliko klikova na digitalni ormar. Snapchat omogućuje korisnicima 'isprobavanje' digitalne odjeće putem AR-a, a Instagram je testirao AR filtre za odjeću.

Brendovi poput Guccija, Prade i Rebecce Minkoff s nestrpljenjem su zakoračili u ovaj prostor, a Minkoff je digitalne verzije svoje nove kolekcije, čije su se cijene kretale između 50 i 500 eura, gotovo odmah rasprodala na The Dematerialisedu. Nike je nedavno objavio da je kupio RTFK Studios, kolektiv koji među ostalim digitalnim kolekcionarskim predmetima dizajnira digitalne tenisice.

Kako će digitalni zamijeniti fizičke oblike

U trenutnoj situaciji razvoja ovog polja Grant vidi tri načina korištenja digitalnih odjevnih predmeta. Dakle možete ih sami nositi koristeći AR, možete njima opremiti svoje avatare ili ih kupiti kao NFT-ove s ciljem prikupljanja i razmjene. Nismo sigurni da bismo se kladili na njih, ali digitalni modni NFT-ovi već su doživjeli procvat u prostoru digitalne umjetnosti.

Pitate li se zašto bismo mijenjali svoju fizičku odjeću, zagovornici ovog novog područja kažu da postoje neograničene mogućnosti kreativnog izražavanja digitalnom odjećom, a ona zahvaljujući razvoju 3D renderiranja i AR tehnologije izgleda sve profinjenije.

'Odjeća predstavlja izraz osobnosti. Uvijek je to prisutno u fizičkom svijetu, a bit će i u virtualnom svijetu', kaže za CNN Simon Whitehouse, bivši šef marke JW Anderson, koji sada vodi agenciju za održivost Eco Age. Njegov kolektiv umjetnika, EBIT, nedavno je pokrenuo igru ​​usmjerenu na mentalno zdravlje, nazvanu Yellow Trip Road, a uključuje mogućnost kupnje digitalne odjeće nazvane Bumper Jumpers kao NFT-a.

Kupci na DressX-u mogu od tech-couture brenda Aurboros kupiti SF izgled koji prkosi gravitaciji, za koji bi modnoj kući ili dizajneru kostima vjerojatno trebali tjedni da ih fizički osmisle zbog pojedinih elemenata koje je vjerojatno nemoguće napraviti.

Osim toga, patite li od luksuznih brendova, virtualna odjeća nudi puno pristupačnije cijene. Prošlog proljeća Gucci je lansirao tenisice samo u digitalnoj varijanti, s cijenom od 12 dolara. Ako vam je to doista važno, vrijedno je razmisliti i o tome koliko će ljudi u stvarnom svijetu primijetiti vaše tenisice, a koliko ih to može sutra u metaverzumu, kad u njima odigrate omiljenu igru pa skoknete na virtualno druženje na društvene mreže.

'To je kao ulazna točka u kojoj se ne troše tisuće dolara, ali i dalje možete sudjelovati sa svojim brendom', kaže Caitlin Monahan, tehnološka savjetnica u tvrtki za predviđanje trendova WGSN. Monahan objašnjava da je za brendove nevjerojatno unosno prodavati odjeću bez proizvodnje njenog fizičkog oblika i naglašava da je virtualna moda daleko održivija.

'To je ponovno osmišljavanje cijelog lanca opskrbe. Nema potrošnje vode, vrlo su ograničene emisije CO2, nema slanja i vraćanja uzoraka, nema izložbenih prostora i fizičkog prototipa', ističe ekološke prednosti digitalne odjeće Monahan.

Podaci o smanjenom utjecaju digitalne mode zasad su ograničeni, ali prema izvještaju DressX-a o održivosti za 2020. godinu, proizvodnja digitalnog odjevnog predmeta ispušta 97 posto manje ugljika od fizičkog odjevnog predmeta i štedi 3300 litara vode po predmetu. Osnivačice DressX-a Daria Shapovalova i Natalia Modenova u početku su ciljale na odnos modne industrije i influencera, o čemu je tportal već pisao, jer oni često dobivaju odjeću za jednu fotografiju, a modnim kućama, osobito manjim, u razvojnoj fazi odjevnih predmeta to predstavlja ogroman trošak, uz kojeg dolaze i troškovi slanja.

No nedavno su se udružile s brojnim brendovima i izdavačima, uključujući Google Pixsel i Vogue Singapore, kako bi mogućnosti tvrtke predstavile široj publici. 'Radimo na popularizaciji digitalne mode i njenom masovnom usvajanju', kaže Shapovalova. U vidu imaju i tržište NFT-a, jer bi po njihovom mišljenju to nekim dizajnima dalo veću ekskluzivnost, ali i mogućnost prikupljanja i prodaje na sekundarnom tržištu.

Digitalni odjevni predmeti 'skovani' kao NFT manje su održivi od digitalnih odjevnih predmeta koji nisu 'kovani' zbog emisije ugljika iz blockchain tehnologije i kriptovaluta. Međutim Whitehouse, Grant i Monahan ukazuju na ekološki prihvatljive načine izgradnje NFT-ovih platformi, na kojima se može koristiti blockchain što navodno radi na više ekološkom sustavu proof of stake ili koje nude mogućnost plaćanja fiducijarnim novcem, poznatim i kao dobri stari papirnati novac, umjesto kriptovalutom.

Kako se na tržištu sa softverske strane pojavljuje sve više igrača, kaže Monahan, tako će se prema njezinu mišljenju početi pojavljivati sve više alternativa. Svako usvajanje virtualne mode po njoj bi moglo značiti pozitivan utjecaj na industriju koja daje ogroman doprinos svjetskoj emisiji ugljika i zagađenju oceana mikroplastikom, ali samo dok to usvajanje uspješno zamjenjuje dio odjeće u fizičkom ormaru i ne služi samo kao dodatak.

Whitehouse kaže da je dovoljno pogledati na odlagališta otpada diljem svijeta kako bismo shvatili da planetu ne treba više fizičke robe, a podsjeća i na to da je modna industrija u prvih pet industrija koje najviše zagađuju okoliš na svijetu.

Budućnost koju se još mora povezati

Ubrzano uranjanje modne industrije u virtualni svijet i očekivan interes za polaganje određenih prava u njemu može u početku predstavljati izazov tehnološkoj strani priče. Da bismo imali jedan ormar iz kojeg možemo koristiti odjeću u više okruženja, poput igara, društvenih medija i drugih platformi, virtualni odjevni predmeti morat će biti kompatibilni.

'Inače se digitalna bunda koju ste upravo kupili neće moći nositi u različitim aplikacijama', upozorava Irene-Marie Seelig, izvršna direktorica i suosnivačica AnamXR-a, tvrtke koja dizajnira virtualna iskustva za brendove. 'Trenutno je to vrlo nepovezano, a predviđam da će u budućnosti biti puno više povezano te da ćete se sa svojim avatarom i svojom digitalnom garderobom moći povezati u različitim metaverzumima', objašnjava Seelig.

Neki su kritičari ideje metaverzuma skeptični i smatraju da neće stvarno zaživjeti, ali ako se to dogodi, postizanje utopijskog 'otvorenog metaverzuma' s jednim ormarom bit će izazovno iz više razloga. Kako objašnjava Grant, tehničke poteškoće mogle bi nastati zbog zahtjeva nekih virtualnih svjetova za određenom grafičkom karticom ili kriptonovčanikom bez kojeg ne mogu funkcionirati. Glavobolju bi mogli uzrokovati i širi IP problemi, jer ne znamo hoće li tehnološke tvrtke biti spremne dijeliti prostor metaverzuma.

I dok je još nejasno kako će to završiti s tehničke strane, Monahan je zasad optimistična barem što se tiče modne strane cijele stvari. 'U razgovorima s igračima u digitalnoj modi sve se čini nevjerojatno kolaborativno, što je suprotno očekivanjima da će tradicionalne modne kuće biti prilično suzdržane i paziti na privatnost svojih proizvoda, ali i istraživanja i razvoja', objašnjava Monahan i dodaje da na potrošačima ostaje odluka vide li korist u odbacivanju svojih materijalnih dobara u korist virtualnih.

'Jedan od trenutačnih izazova promjena je stava prema plaćanju nečega što nije opipljivo', kaže Monahan i prisjeća se reakcija na internetu na Guccijeve jeftine digitalne tenisice. 'Bilo je toliko komentara koji su govorili da je riječ o prevari, da je to zastrašujuće i početak izumiranja ljudske vrste. Postojao je velik otpor prema tome', kaže Monahan.

Ipak, Monahan vjeruje da ima dovoljno ljudi oduševljenih idejom promjene i uspoređuje budućnost virtualne mode s onom ulične mode. Hype oko ulične mode doveo je do porasta sekundarnog tržišta tenisica, a entuzijasti ih sakupljaju ne nužno zbog nošenja, nego kako bi ih pokazivali.

'To je gotovo kao umjetničko djelo, nešto s čim imate neku vrstu emotivne veze, a mislim da digitalna moda funkcionira na isti način. Samo zato što nešto nije opipljivo, to ne znači da tome nedostaje vrijednosti', kaže Monahan i zaključuje da će dokazivanje korisnosti i zanatskog umijeća biti ključno za ulazak digitalne mode u mainstream.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!