The Washington Post je pitao kardiologe koji su to iznenađujući znakovi srčanog udara koje ljudi najčešće ignoriraju. Poruka struke je jasna: ne odgađati odlazak u bolnicu samo zato što bol ne izgleda ‘tipično’. Srčani se udar može očitovati kao bol u čeljusti, mučnina i povraćanje, nagli osjećaj 'nadolazeće propasti', hladan ljepljiv znoj te neobjašnjiv umor i kratkoća daha. Ako se bilo koji od ovih simptoma pojavi iznenada, potraje ili se ponavlja, bolje je odmah nazvati hitnu pomoć nego riskirati trajno oštećenje srčanog mišića.

Bol u čeljusti i ‘putujuća’ bol

Nelagoda i bol kod srčanog udara često se šire izvan prsišta, naglašava za The Washington Post James de Lemos, predstojnik kardiologije u UT Southwestern Medical Centeru. Simptomi znaju biti suptilni i 'manje impresivni' nego na televiziji: netko će reći da ga je boljela samo podlaktica, drugi će opisati 'iznenadnu, jaku bol u čeljusti'. Kardiologinja Rosen opisuje pacijenticu koja je obilazila stomatologe uvjerena da je riječ o zubu, sve dok jedan stomatolog nije rekao da bi uzrok mogao biti srce; doista je i bio. Upravo ta 'atipična' lokalizacija zbunjuje: živčani putovi mogu 'prevariti' mozak pa on bol iz srca interpretira kao zubobolju ili bol u ruci. Žene pritom češće prijavljuju pritisak i nelagodu, uz bol u leđima, mučninu, vrtoglavicu ili kratak dah. 'Kada netko kaže da ga prsa 'bole' ili 'peku', moja sumnja raste’, kaže Clyde Yancy s Northwestern Universityja.

Mučnina, povraćanje i 'žgaravica' koja ne prolazi

Mučnina, povraćanje, refluks, podrigivanje i druge probavne tegobe mogu biti znak srčanog udara, osobito kada je zahvaćen donji (inferiorni) zid srca, objašnjava de Lemos. Ako 'žgaravica' ne popušta na antacid ili je nelagoda nova, jača nego inače ili se javlja uz hladan znoj, vrtoglavicu, bol u leđima ili kratak dah, nužno je pomisliti na srce – tim više ako postoje čimbenici rizika (povišen tlak, kolesterol..)

Osjećaj 'nadolazeće propasti'

Kardiolozi upozoravaju i na nagli osjećaj da ćete 'umrijeti' ili da se događa 'nešto strašno loše'. To je drugačije od 'čiste anksioznosti'. Kardiolog Seth Martin (Johns Hopkins Medicine) pojašnjava da se radi o tjelesnim simptomima u kombinaciji s trajnim dojmom da 'nešto ozbiljno nije u redu'.

Hladan, ljepljiva koža i iznenadna slabost

Začepljenje koronarne arterije predstavlja iznimno velik stres za organizam. Kada se to dogodi, simpatički živčani sustav bude preopterećen pa se javlja osjećaj hladnoće, ljepljiva koža i pojačano znojenje. Ako unosite vrećice iz trgovine i odjednom osjetite stezanje u prsima, ostajete bez daha i probija vas znoj, to su znakovi nadolazećeg srčanog udara. Osobito kad je lijepo vrijeme i nema razloga za znojenje. A ako tegoba popusti čim sjednete i odmorite, to ne znači da je opasnost prošla. Svejedno se treba javiti liječniku.

Umor

Srčani udar ograničava protok kisika kroz tijelo i do samog srca, što može uzrokovati izrazit umor ili kratak dah. Možda ćete se osjećati 'zamagljeno' i iscrpljeno, a da ne možete objasniti zašto.

Neki pomisle da je posrijedi 'samo starenje' i usporavanje, kaže Anna Bortnick, kardiologinja i izvanredna profesorica medicine u Montefiore Einstein Medical Centeru u Bronxu.

Osoba s ranim znakovima srčanih tegoba može imati simptome samo pri hodanju ili drugoj fizičkoj aktivnosti. Srce tada treba veći protok krvi, ali ga začepljenje arterije ili oslabljeni srčani mišić onemogućuju. Ponekad je srčani udar poput debla koje padne preko rijeke i posve zaustavi protok krvi prema srcu, upozorava kardiologinja.

Osim toga simptomi mogu 'poskakivati’'danima i pogoršavati se kako se arterija sve više zatvara, dodaje. 'Za mnoge je to doista dinamičan proces.'

Kako smanjiti rizik od srčanog udara

Oštećene stanice srčanog mišića ne mogu se zamijeniti. Ako se dotok krvi ne obnovi dovoljno brzo, udar može narušiti sposobnost srca da pumpa krv. To može dovesti do zatajenja srca, kroničnog stanja u kojem srce više ne radi kao prije.

Srce treba čuvati prije krize. Struka preporučuje: sniziti krvni tlak i kolesterol, redovito vježbati najmanje 150 minuta tjedno, ne pušiti, ograničiti alkohol i jesti uravnoteženo (manje zasićenih masti i soli, više povrća, voća, cjelovitih žitarica, ribe). Upoznajte svoje rizike: obiteljsku anamnezu, šećernu bolest, hipertenziju. Ako vam tijelo pošalje signal da nešto nije u redu, poslušajte ga i reagirajte.