Stručnjaci su identificirali suptilne znakove demencije koji se mogu pojaviti i do dvadeset godina prije nastanka klasičnih simptoma bolesti. Poteškoće s prostornom orijentacijom, poput problema s tumačenjem GPS-a ili stajanjem preblizu drugim ljudima, smatraju se prvim znakovima buduće dijagnoze demencije. Stručnjaci ističu da se ove poteškoće često javljaju čak prije nego što oštećenje mozga postane vidljivo na snimkama.

Prema istraživačima s Allen Instituta za znanost o mozgu u Seattleu, bolest se razvija u dvije različite faze, poznate i kao 'epohe'. Prva, takozvana 'stealth' ili prikrivena faza, može započeti desetljećima prije pojave simptoma i obuhvaća oštećenje samo nekolicine ranjivih stanica u mozgu. To se obično događa u dijelu mozga važnom za prostornu orijentaciju, što objašnjava zašto gubitak smjera može biti među prvim znakovima Alzheimerove bolesti, prema riječima profesora Michaela Hornbergera sa Sveučilišta East Anglia.

Druga faza uključuje nakupljanje proteina tau i amiloida u mozgu. Dok većina starijih osoba ima određenu razinu tih proteina, značajno nakupljanje stvara plakove i spletove koji se smatraju uzrokom simptoma demencije. U toj fazi pojavljuju se klasični znakovi kognitivnog propadanja – gubitak pamćenja, jezične poteškoće i problemi s razmišljanjem i rasuđivanjem.

U najnovijoj studiji iz Seattlea, znanstvenici su analizirali mozak 84 donatora koji su bolovali od Alzheimerove bolesti. Korištenjem strojnog učenja pratili su razinu proteina tau i amiloida. Otkrili su da čak i kod donatora s niskim razinama tih proteina već postoje znakovi propadanja, s gubitkom ključnih inhibitornih neurona.

Taj gubitak se može nakupljati tijekom vremena, što dovodi do daljnjeg narušavanja funkcije, osobito kada bolest zahvati srednji temporalni girus – područje odgovorno za jezik i pamćenje.

Dr. Mariano Gabitto, voditelj studije i profesor neuroznanosti, ističe da bi prepoznavanje najranije izgubljenih neurona moglo biti ključno za razvoj terapija koje bi zaštitile te stanice i spriječile daljnji kognitivni pad. Znanstvenici nadaju se da će ovaj pristup omogućiti preciznije predviđanje kognitivnog propadanja.

Porast slučajeva demencije

Dr. Igor Camargo Fontana, direktor znanstvenog programiranja na Alzheimer’s Association, ističe da dugo pre-simptomatsko i tiho razdoblje bolesti otvara mogućnosti za rano otkrivanje i intervenciju, pa čak i prevenciju simptoma demencije.

Trenutno se procjenjuje da u Velikoj Britaniji oko 982.000 ljudi živi s demencijom, a Alzheimerova bolest je uzrok u oko 60 posto slučajeva. Očekuje se da će broj slučajeva demencije do 2040. godine porasti na 1,4 milijuna, što čini razvoj jeftinih alata za probir od ključne važnosti.

Ova bolest je samo u 2024. godini koštala Ujedinjeno Kraljevstvo oko 42 milijarde funti. Predviđa se da će troškovi demencije u Ujedinjenom Kraljevstvu iznositi 90 milijardi funti u sljedećih 15 godina.

Demencija može biti uzrokovana više zdravstvenih problema, ali najčešće je uzrok Alzheimerova bolest. Uz to, novija istraživanja pokazuju da metabolički sindrom povećava rizik od rane pojave demencije za čak 24 posto, a kod osoba s svih pet čimbenika rizik raste na 70 posto.