Demencija se često povezuje sa zaboravljanjem i problemima s pamćenjem, no promjene mogu biti mnogo suptilnije i pojaviti se godinama prije postavljanja dijagnoze. Ponekad se očituju kroz svakodnevne situacije koje je lako pripisati umoru, stresu ili jednostavno starenju.

Demencija nije jedna bolest, već zajednički naziv za skup stanja koja utječu na pamćenje, razmišljanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, s demencijom žive deseci milijuna ljudi diljem svijeta.

Stručnjaci za EatingWell izdvojili su pet promjena koje se mogu pojaviti prije dijagnoze. Važno je naglasiti da nijedna od njih sama po sebi ne znači da osoba ima ili će razviti demenciju. Međutim, ako se ponavljaju, s vremenom pogoršavaju ili počnu ometati svakodnevni život, vrijedi ih spomenuti liječniku.

Zaboravljanje nedavnih razgovora

Svakome se dogodi da zaboravi dio razgovora ili se ne može odmah sjetiti o čemu je s nekim pričao. Veću pozornost, međutim, može zahtijevati obrazac u kojem osoba opetovano ne uspijeva zapamtiti ono što je upravo čula, dogovorila ili ispričala.

Takve teškoće s pamćenjem nedavnih razgovora mogu biti među ranijim znakovima kognitivnih promjena. Razlika je, dakle, u učestalosti i ponavljanju, a ne u povremenoj zaboravljivosti koja se događa gotovo svima.

Sve je teže pronaći poznate riječi

Povremeno imati riječ 'na vrhu jezika' nije neobično. No ako osoba sve češće ne može pronaći riječi koje je prije koristila bez problema, stručnjaci navode da bi takvu promjenu trebalo pratiti.

Dodaju da je posebno važno obratiti pozornost kada osoba počne gubiti sposobnosti koje su joj prije bile sasvim uobičajene i jednostavne. Poteškoće s pronalaženjem poznatih riječi mogu biti povezane s promjenama u područjima mozga zaduženima za jezik.

Jednostavni zadaci odjednom postaju komplicirani

Pripremanje jela prema receptu, vođenje kućnog budžeta ili organiziranje rasporeda zahtijevaju niz mentalnih koraka. Kada izvršne funkcije počnu slabjeti, aktivnosti koje su se prije obavljale gotovo automatski mogu postati zbunjujuće ili neočekivano zahtjevne.

Takve promjene ponekad se pripisuju rastresenosti ili stresu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da usporavanje u obavljanju poznatih svakodnevnih zadataka u nekim slučajevima može prethoditi izraženijim problemima s pamćenjem.

Promjene raspoloženja i osobnosti

Rani znakovi ne moraju uvijek biti povezani s pamćenjem. Promjene u ponašanju, raspoloženju ili osobnosti također mogu biti vrijedne pažnje, osobito ako predstavljaju značajan odmak od nečijeg uobičajenog ponašanja. Primjerice, osoba koja je prije bila strpljiva može postati neuobičajeno razdražljiva, dok se netko tko je bio otvoren i društven može početi povlačiti ili postati sumnjičav. Mogu se pojaviti i promjene u prosuđivanju i donošenju odluka.

Povlačenje iz društva i gubitak interesa za hobije

Postupno odustajanje od druženja, hobija i aktivnosti koje je osoba nekada voljela također se navodi među mogućim ranim znakovima. Razlozi mogu biti različiti, od manjka motivacije i umora do svijesti da su određene aktivnosti postale teže nego prije.

Društveno povlačenje posebno je važno primijetiti kada predstavlja jasnu promjenu u odnosu na ranije ponašanje osobe i pojavljuje se zajedno s drugim kognitivnim ili bihevioralnim promjenama.

Kada razgovarati s liječnikom?

Povremeno zaboravljanje imena, traženje riječi ili loš dan ne znače automatski demenciju. Stručnjaci savjetuju obratiti pozornost prije svega na promjene koje postaju učestalije, postupno se pogoršavaju ili počinju otežavati svakodnevno funkcioniranje.

Ako ih primijetite kod sebe ili bliske osobe, korisno je zapisati konkretne primjere, koliko se često događaju i utječu li na svakodnevne obveze te o tome razgovarati s liječnikom. Različita zdravstvena stanja mogu izazvati simptome nalik kognitivnom padu, zbog čega je stručna procjena važna prije donošenja bilo kakvih zaključaka.

Uz to, redovita tjelesna aktivnost, dovoljno sna, održavanje društvenih kontakata te kontrola čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti spadaju među navike koje se povezuju s očuvanjem zdravlja mozga tijekom starenja.