Iako se čini bezazleno, nošenje neoprane odjeće može imati neugodne, pa i ozbiljne posljedice za zdravlje. Dermatolozi i mikrobiolozi zato imaju jasan savjet: novu odjeću uvijek operite prije nošenja.

Opasne kemikalije

Dio problema krije se u samim bojama i obradi tkanine. Nova, osobito tamna odjeća često sadrži višak boje koji se nije potpuno vezao za vlakna. Velik dio tzv. brze mode koristi sintetičke boje dobivene iz nafte. Među njima su i azo-boje, široko korištene u proizvodnji poliestera, koje mogu predstavljati zdravstveni rizik.

Američka Agencija za zaštitu okoliša upozorava da se određene boje mogu u tijelu pretvoriti u spojeve povezane s rakom. 'Izloženost bojama na bazi benzidina zabrinjava potrošače, radnike i djecu jer se u tijelu mogu pretvoriti u kemikaliju za koju je poznato da uzrokuje rak', navodi agencija.

Osim toga, te se boje mogu odvajati s tkanine tijekom duljeg kontakta s kožom, čime se povećava rizik izloženosti. Dodatni problem je i spoj p-fenilendiamin, koji može izazvati ozbiljne reakcije: od dermatitisa i iritacije očiju do astme, pa čak i težih neuroloških simptoma.

Dermatologinja Dr. Shilpi Khetarpal upozorava i na formaldehid koji proizvođači koriste kako bi odjeća bila otpornija na gužvanje i plijesan, ali istovremeno može izazvati iritacije kože. Tu su i tzv. 'vječne kemikalije' koje se koriste u vodootpornim materijalima i tiskarskim bojama, a povezane su s povećanim rizikom od raka.

Teški metali

U tekstilnoj industriji koriste se i teški metali poput arsena, kadmija i kroma, koji su među najtoksičnijima za ljude i povezani su s razvojem raka. Posebno zabrinjavaju rezultati novijeg istraživanja American Chemical Society, koje je otkrilo da dječja odjeća jarkih boja može sadržavati razine olova iznad dopuštenih granica.

'Izloženost olovu štetna je na bilo kojoj razini i može uzrokovati probleme u ponašanju, oštećenje mozga i središnjeg živčanog sustava te druge negativne učinke', upozorili su istraživači.

Bakterije i paraziti

Kemikalije nisu jedini problem. Odjeća na policama i vješalicama prošla je kroz ruke brojnih kupaca. Dermatologinja Dr. Jami L. Miller ističe da su istraživanja pokazala prisutnost fekalnih bakterija i respiratornih virusa na odjeći koja je bila isprobavana.

Virus koji uzrokuje COVID-19 može se na tkanini zadržati i do tri dana, dok virus gripe može preživjeti do 12 sati. 'Ako uzmete u obzir koliko često dodirujete lice, i to je više nego dovoljno vremena za širenje zaraze', upozorava infektolog Dr. Stanley Martin.

Najčešće bakterije pronađene na novoj odjeći su Staphylococcus i E. coli, kaže mikrobiolog Jason Tetro. A tu su i nepozvani gosti: grinje, uši pa čak i šugarci. Dermatolog Dr. Donald Belsito tvrdi da je u praksi vidio slučajeve prijenosa ušiju upravo isprobavanjem odjeće u trgovinama.

Jednostavno rješenje

Zaključak je jednostavan: koliko god vas mamila nova odjeća, prvo je ubacite u perilicu. Time uklanjate višak kemikalija, potencijalne alergene, bakterije i druge nečistoće koje ne želite na svojoj koži.